Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Dio zadarskih tvrtki i obrta neće uspjeti preživjeti koronakrizu

28.03.2021. 09:29


Iako Zadarska županija unatoč koronakrizi i na koncu veljače 2021. godine bilježi rekordan broj zaposlenih, koji je prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) iznosio 55.113 zaposlenih, postoji opravdan strah od snažnijeg udara krize u razdoblju koje je pred nama. Naime, mjere Vlade RH o pomoći gospodarstvu uspjele su, što potvrđuju spomenuti podaci HZZ-a, zaustaviti vjerojatna otpuštanja dijela zaposlenih u gospodarskim sektorima na koje je kriza snažnije utjecala, ali ova pomoć neće trajati vječno, a nakon toga određen broj tvrtki i obrta neće biti sposoban za opstanak na tržištu.
Prvi udar krize još prošle godine osjetili su sezonski radnici, što se najbolje očituje u usporedbi ukupnog broja zaposlenih na dan 31. srpnja 2020. koji je iznosio 58.974 radnika i podatka za 31. srpnja 2019. kada je zaposlenih bilo 62.028, što čini pad od 4,9 posto. Usporedi li se samo broj sezonskih radnika u te dvije godine pad iznosi vrlo visokih 43 posto.


Tržišni izazov
Govoreći o trenutačnom stanju gospodarstva i očekivanjima u budućnosti izv.prof.dr.sc. Ivica Zdrilić s Odjela ekonomije Sveučilišta u Zadru, na kojemu na dodiplomskom i diplomskom studiju predaje pet predmeta, pokrivajući od druge do pete godine studija, kazao je kako je svaka kriza kad se pojavi za veliku većinu gospodarskih subjekata problem, ali za jedan dio njih je novi tržišni izazov.
– Primjerice, u ovoj krizi su nam nedostajale maske, dezinfekcijska sredstva i ostalo, a što nam prije nije trebalo. Za sve koji su bili u tom položaju da su to mogli ponuditi tržištu ova kriza će biti dobra. Jedan dio tvrtki i obrta će dobro proći kad se promijene navike potrošača pa počnu kupovati nešto što do sada nisu. U nijednoj krizi se ne dogodi da svi propadnu, istaknuo je prof. Zdrilić dodajući kako za veliku većinu tvrtki i obrta ova kriza ipak predstavlja problem.
– Što se tiče naše županije, pa i Hrvatske, najviše smo ugroženi u turističkom sektoru, pružanju usluga hrane, ugostiteljstvu i u uslužnim djelatnostima. Od toga smo najviše živjeli, ti sektori će biti u najvećim problemima. Naravno da će to povući i drugi dio gospodarstva koji je povezan s turističkim i uslužnim djelatnostima. U Velikoj Britaniji su se zatvorili brojni pubovi, nema potražnje, građani trpe zatvaranje, ne mogu izaći i to koristiti, čime automatski sektor gubi. Tako kad se smanji potražnja za određenim proizvodima postoje tvrtke koje će morati drastično smanjiti cijene, a onda je još i pitanje hoće li moći opstati na takvom tržištu, naglasio je ovaj profesor, koji je dugi niz godina bio istaknuti zadarski menadžer u nekoliko tvrtki.


Problemi se osjećaju
Što se tiče značajnijeg utjecaja broja nezaposlenih i zaposlenih na zadarskom području, dodao je Zdrilić, ove brojke se još ne vide, ali misli da se problemi osjećaju.
– Ne vidimo povećanje nezaposlenosti u prvom redu jer ugrožene tvrtke i obrti od države dobivaju naknadu za zadržavanje zaposlenih. S druge strane županija smo koja dosta živi od turizma, usluga koje povlači sam dolazak gosta, od smještaja, hrane, pića, pa do bakice na pijaci koja prodaje rajčice, krastavce i drugo, sve te potrebe se smanjuju. Usporedba broja stalno zaposlenih ne otkriva koliko se promijenio njihov broj, ali se to vidi na broju sezonaca u sezoni 2019. i 2020. kada ih je bilo zaposleno puno manje. Kada se gleda broj oglašenih radnih mjesta za kraj veljače, vidi se da se broj gotovo prepolovio u odnosu na broj oglašenih mjesta godinu prije, naglasio je ovaj ekonomski stručnjak dodajući da to statistika skriva na prvi pogled, dok se ne uđe u jednu dublju analizu, ali je sigurno i na našem području dio ljudi ostao bez posla.
Kako bi pomogla poduzetnicima i obrtnicima država je preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj i državne agencije HAMAG BICRO osigurala novac pod povoljnim kamatama, tzv. covid kredite, čije odobravanje je u tijeku.




Covid krediti
– Jedan dio tvrtki će sigurno iskoristiti covid kredite, napraviti premosnicu kojom će preživjeti. Ako se radi o tvrtkama i obrtima koji su dobro organizirani, s dobrim poslovnim planovima te koji su i dosad dobro poslovali i dobro dalje nastave svoj posao, te ako ne padne potražnja za njihovim proizvodima i uslugama nakon što dođe do otvaranja nakon što pandemija prođe, oni imaju realne šanse da onda prebole ovu krizu. Međutim, postoji dio tvrtki koje su možda već bile u problemima prije pandemije, koje vjerojatno nisu bile baš najbolje u svojoj industrijskoj grani. Ovo im je jedno samo hibridno stanje u kojem su zamrznuti, pomoglo im se da se zamrzne stanje. No kad se stanje odmrzne, naći će se u problemima. Nitko ne voli biti loš prorok, ali završit će to tako, kriza neće biti ni kratka ni bezbolna, dio tvrtki će završiti u predstečajnim nagodbama, pa poslije u stečaju, neki i u likvidaciji, dakle procesima koji će biti problematični. Inače toga ima i bez pojavljivanja pandemije. U Hrvatskoj ima godišnje registrirano 150 – 160 tisuća aktivnih trgovačkih društava, osnuje se godišnje 10- 15 tisuća novih, a isto toliko ih nestane s tržišta, istaknuo je ovaj sveučilišni profesor dodajući kako će se sada dogoditi da će dio tvrtki nestajati možda u malo većem obimu nego što je to bilo do sada. Zanimljivo je da i prije pojave pandemije u Hrvatskoj gotovo 50 posto novoregistriranih malih trgovačkih društava ne uspiju preživjeti na tržištu dulje od dvije godine. Pandemija će samo još više povećati njihov broj.


Prestanak pomoći države
– Broj onih kojima prijeti stečaj ovisit će koliko će trajati mjere države, koliko će Vlada imati proračunskih sredstava, koliko će dugo pomagati. Prestankom pomaganja doći će do određenih problema. Hrvatska ne postoji sama za sebe, ovisi o tome što će se događati u zemljama u okruženju. Mi smo turistička destinacija, jako velik broj gospodarskih procesa generira turizam, potpomaže i drugim djelatnostima da se razvijaju. Primjerice, ako nećete obnavljati hotele onom dinamikom koja je bila prije krize, onda i ona tvrtka koja primjerice proizvodi madrace, jastuke i ostalo neće ih proizvoditi 10 tisuća kroz neko razdoblje, već 3- 5 tisuća. Pitanje je koliko će dugo kriza trajati, koliko će dugo pomagati država i koliko će se brzo pokrenuti investicije, budući da se kroz zadnje razdoblje sigurno velik dio investicija zaustavio. Pokretanjem investicija se stvaraju pretpostavke da se pokrene i gospodarstvo i da se dodijele poslovi. To će biti velik izazov u budućnosti, zaključio je prof. Zdrilić.


Prepolovljen broj oglasa za neke poslove
Online agencija za zapošljavanje MojPosao objavila je nedavno da je u usporedbi oglasa za posao u 2020. godine s 2019. zabilježen veći pad potražnje, od čega je najveći pad od čak 57 posto manje oglasa za posao bio u sektoru turizma, zatim u ljudskim resursima od 55 posto te u kategoriji briga o ljepoti i sport od 53 posto. Samo malo bolje stoji u oglasima najbrojnija kategorija prodaja i trgovina u kojoj je objavljeno 50 posto manje oglasa u odnosu na 2019.