U Zadru nema “provala” u elektroničke kartone

Što se tiče sigurnosti podataka, oni su sigurni ili nesigurni kao i drugi podaci na internetu. Na internetu je danas sve – podaci banaka, podaci državne uprave i ostalih institucija. Iako postoji zaštita, uvijek je moguće da netko “provali” u sustav, kaže dr. Biloglav
akon što se doznalo za slučaj “curenja” podataka s elektroničkih zdravstvenih kartona u Novoj Gradiški, zanimalo nas je jesu li slični problemi zabilježeni i na zadarskom području.
Dr. Damir Biloglav, dopredsjednik Udruge liječnika privatnih poslodavaca u ugovornom odnosu, navodi da otkad su 1. travnja 2008. liječnici pristupili CEZIH-u (Centralnom zdravstvenom informacijskom sustavu), na zadarskom području nije bilo slučajeva zlouporabe podataka s elektroničkih kartona.
– Mi liječnici sve što radimo uglavnom pišemo na računalu. Još vrlo mali broj kolega radi s papirnatim kartonima. Što se tiče sigurnosti podataka, oni su sigurni ili nesigurni kao i drugi podaci na internetu. Na internetu je danas sve – podaci banaka, podaci državne uprave i ostalih institucija. Iako postoji zaštita, uvijek je moguće da netko “provali” u sustav. Sjetimo se samo slučaja od prije nekoliko godina kada su mladi zadarski hakeri provalili u sustav Pentagona, navodi dr. Biloglav.
On ističe da su liječnici, iako se u početku većina njih opirala informatizaciji, kroz praksu uvidjeli da ona u svakom slučaju znači napredak.
Doduše, podaci o bolesnicima možda su sada ipak nešto izloženiji nego ranije. Tim više što se provalom u informacijski sustav mogu napraviti veće štete nego, primjerice, klasičnom provalom u liječničku ordinaciju i krađom papirnatih kartona. No u tim je slučajevima riječ o kriminalu, čega uostalom nije pošteđen niti jedan životni segment. U svakom slučaju, postoje institucije koje se bave suzbijanjem takvih pojava.
Dr. Biloglav kao okolnost koja bi mogla umiriti pacijente navodi da većina podataka iz elektroničkih kartona uopće nije zanimljiva.
– Kao što javnost već zna, od 1. siječnja 2011. godine trebali bi se uvesti elektronički recepti, a u približno isto vrijeme i elektroničke uputnice. Time se u hrvatskom zdravstvu okreće nova stranica koja će značiti bitne uštede vremena i novca. Osim banalne uštede na papiru, navest ću i primjer pacijenta koji, nakon što će ga liječenik opće prakse uputiti kod specijalista, neće morati osobno otići u bolnicu i tamo čekati red na šalteru kako bi se upisao za pregled. Nadalje, liječnicima će biti dostupni svi nalazi što u dosadašnjoj praksi, a zbog ljudskog faktora nije bio slučaj. Da ne spominjem da se godišnje u Hrvatskoj u vjetar baci milijardu kuna samo od lijekova koji se dobiju na recept, a nikad ne popiju, rekao je dr. Biloglav, podcrtavši još jedanput da u zdravstvu ima jako puno nepotrebnih troškova te da je informatizacija jedan od načina da se oni smanje.