Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Spektrometar otkriva tajne antičkog stakla

Autor: Nikola Markulin

27.06.2008. 22:00
Spektrometar otkriva tajne antičkog stakla

Foto: Vedran SITNICA



Proučavamo mnoge kulture, odnosno kulturnu razmjenu koju možemo pratiti preko staklenih predmeta. Sličnošću kompozicija stakla i staklenih predmeta utvrđujemo veze među civilizacijama i kulturama, kaže Nakai
Gost Odjela za podmorsku arheologiju Arheološkog muzeja Zadar i njegova voditelja dr. sc. Smiljana Gluščevića ovih je dana bio je profesor Izumi Nakai, ravnatelj „Research Center for Green Photo-Science and Technology” i profesor na Odjelu za primjenjenu kemiju (Department of Applied Chemistry) tokijskog sveučilišta. Profesor Nakai patentirao je uređaj – prijenosni spektometar – kojim širom svijeta u suradnji s arheolozima proučava kemijski sastav najrazličitijih staklenih artefakata. Prednost proučavanja stakla ovom metodom jest u tome što je ona u odnosu na „klasične” nedestruktivna.
– Ovo je već četvrta godina kako surađujem s profesorom Nakaijem. U kontakt s njim stupio sam preko jedne svoje kolegice iz Zadra koja je bila na doktorskom studiju u Rimu. Suradnju smo započeli na analizi, za nas u Zadru i Hrvatskoj vrlo značajnim, nalazima antičkog stakla. Analiza više grupa antičkog stakla još uvijek traje. Prva grupa pronađenog antičkog stakla potječe s antičke nekropole na Relji, a druga iz podmorja antičke luke kod Zatona. Kod ove prve grupe s nekropole na Relji fokusirali smo se na tri oblika staklenih predmeta za koje je još od ranije utvrđeno da pripadaju proizvodnji staklarskih radionica antičkog Zadra, govori Gluščević.
Tri oblika staklenih predmeta
– Jedan tip kvadratnih staklenih vrčića koje smo pronašli iskapajući nekropolu čest je i inače na nalazištima rimskog doba širom Mediterana i Europe. Ono što je znakovito jest to da je dosta tih staklenih vrčića pronađeno u grupama s istim ukrasima. To znači da su mnogi proistekli iz istog kalupa, što nas navodi na zaključak o njihovoj zadarskoj provenijenciji. Drugi tip koju proučavamo čine male kvadratne boce s karakterističnim udubljenima. Takvih je na Relji pronađeno tridesetak dok ih je u ostalim krajevima nekadašnjeg Rimskog carstva pronađeno jedva upola toliko. Najzad, treći tip čine tzv. zvonolike boce kojih je, ako izuzmemo najnovija istraživanja, u Zadru i okolici nađeno šesdesetak, a u Dalmaciji gotovo stotinu. Na ostalim europskim nalazištima pronađeno je tek dvadesetak primjeraka. Na osnovi kemijskog sastava svih tih staklenih recipijenata analizom uz pomoć spektrometra pokušavamo dodatno utvrditi ujednačenost njihovog sastava, barem kod nekih primjeraka. Također analiziramo i jedan dio staklenih predmeta iz luke Zaton za koje je sasvim sigurno kako su uvezeni – kaže Smiljan Gluščević, domaćin profesora Nakaija u Zadru.
Inače, profesor Nakai je u Dubrovniku od 16. do 20. lipnja sudjelovao na „European Conference on X-ray Spectrometry“, znanstvenom simpoziju kojeg organizira Institut Ruđer Bošković. Nakai je zajedno sa svojim doktorantima K. Tantrakarnom i N. Katom, koji s njime istražuju i u Zadru, prezentirao studiju „Archaeological analysis of Roman glassexcavated from Zadar, Croatia by a newly develped portable XRF spectrometer for glass“.
Čovjek u središtu znanosti
– Cilj rada instituta kojemu sam ravnatelj (Research Center for Green Photo-Science and Technology) jest da uz pomoć zelenila, sunca i vode proizvedemo novu energiju, energiju 21. stoljeća koja neće ugrožavati naš okoliš. Druga stvar koja je bitna kod našeg rada jest ta da u fokus našeg znanstvenog rada stavljamo čovjeka. Znate kako je moderna znanost usko specijalizirana, stoga čovjeku, makar i znanstveniku, komplicirana i nerazumljiva. Zapravo, znanost je sve više odvojena od čovjeka. Zbog toga nam je suradnja prirodnih i humanističkih ili društvenih znanosti vrlo bitna. Odatle i naš interes za rad s arheolozima, kaže Nakai.
Ovaj japanski profesor oduvijek je pokazivao ineteres za arheologiju. U suradnji s japanskom tvrtkom OURSTEX izradio je spektrometar kojim može analizirati sve vrste arheološkog materijala. Već prije radio je na istraživanju staklenih predmeta iz Japana iz razdoblja Edo (17. stoljeće).
– Moj tim i ja proučavamo i put svile. Recimo, za jednu vrstu stakla dugo se vremena mislilo da potječe iz Kine, ali smo analizom uz pomoć spektrometra utrdili da je njezino podrijetlo u Perziji. Zapravo, proučavamo mnoge kulture, odnosno kulturnu razmjenu koju možemo pratiti preko staklenih predmeta. Sličnošću kompozicija stakla i staklenih predmeta utvrđujemo veze među civilizacijama i kulturama. Zato i surađujemo s mnogim arheološkim institucijama i muzejima. Primjerice, spektrometrom smo istraživali na arheološkim nalazištima u Rimu, Siriji, Egiptu, Turskoj… Osobitost ovog spektometra je što on, za razliku od drugih instrumenata koji funkcioniraju na sličan način, može izmjeriti natrij-klorid i magnezij, kaže Kasai.
– Osim suradnje s arheolozima, koja nam je važna, ovako razvijamo i unapređujemo i naš spektrometar. Tu je i još jedan aspekt moga rada, a to je edukacija mladih. Sa mnom po svijetu putuju i vrlo uspješno u istraživanjima sudjeluju moji doktoranti Kato i Tantrakarn.
Profesor Nakai na rastanku nam je pokazao i neke od svojih najuspješnijih istraživanja, među koja spadaju nalazi staklenih perlica iz Sahare koji potječu iz prve polovice drugog tisućljeća prije Krista, te najstariju željeznu oštricu do sada pronađenu na svijetu – bodež iz Alacahoyuka iz trećeg tisućljeća prije Krista. U Zadar će se, kaže profesor Nakai, rado vratiti svaki put kada ga Smiljan Gluščević pozove.


Prva ispitivanja u Hrvatskoj
Ovo su prva ispitivanja stakla pomoću spektrometra provedena u Hrvatskoj. Naravno, uz pomoć ovog uređaja moguće je analizirati i druge materijale, ne samo staklo, pa se u Zadru ovaj put, samo probe radi, analiziralo neke predmete od keramike, kamena, kosti, bronce, zlata i srebra.