Pag u praskozorje hrvatskog kršćanstva

Prof. Neven Budak je u svom izlaganju istaknuo kako je pokrštavanje Hrvata u priobalju Hrvatske počelo tek 30-ih godina 9. stoljeća
U organizaciji Sveučilišta u Zadru – Odjela za etnologiju ovog je vikenda u paškoj Gradskoj vijećnici održan međunarodni znanstveni skup pod nazivom “Pag u praskozorje hrvatskog kršćanstva”.
Na skupu je sudjelovao niz znanstvenika iz Hrvatske, Slovenije i Austrije. Svečanost je u ime Grada Paga kao domaćina, odnosno suorganizatora, otvorio gradonačelnik Andreja Bukša koji je u svom govoru istaknuo kako je ovaj skup zapravo prvi u Pagu koji je okupio brojne akademike iz tri države.
– Pag je izuzetno bogat sakralnim i kulturnim objektima. Naš grad postoji od 1443. godine i kao takav ima veliku i zanimljivu povijest. Stoga nije slučajno što se ovaj skup događa upravo u Pagu, rekao je Bukša.
U ime organizatora sve sudionike je pozdravio doc. dr. sc. Goran Pavel Šantek, koji je istaknuo značenje ovog skupa koji se održava upravo u Pagu. To nije slučajno budući da je riječ o otoku zanimljive prošlosti te gradu koji svojom povijesnom ljepotom privlači mnoge.
Skup je otvorio akademik Radoslav Katičić koji je govorio na temu “Veles kao Vrta ispod Plovila kod Novog Vinodolskog”.
Potom je uslijedilo izlaganje prof. Zmaga Šmiteka, koji je govorio na temu “Paralele med indijsko in slovensko mitologijo”, a prof. Andrej Pleterski govorio je na temu “Nekateri topografski vidiki obrednih mest”. Prof. Georg Holzer imao je, pak, izlaganje o “Koledanjima u Novom Selu i drugim gradišćanskohrvatskim selima”.
“Naše spoznaje o pokrštavanju stanovništva Hrvatske u 9. stoljeću” bila je tema prof. Nevena Budaka. Budak je u svom izlaganju istaknuo kako je pokrštavanje Hrvata u priobalju Hrvatske počelo tek 30-ih godina 9. stoljeća.
– Zanimljivo je da ne postoji niti jedan materijalni dokaz da su Slaveni, odnosno Hrvati boravili na ovom području dva stoljeća prije. Tu je očito zakazala struka arheologa, koji možda nisu dovoljno radili na sustavnom istraživanju. Poznato je da kroz 7. i 8. stoljeće nije pronađen materijalni dokaz koji bi upućivao na dolazak i življenja Hrvata u Dalmaciji, a s druge strane antika je relativno dobro istražena, rekao je prof. Budak.
U raspravi je rečeno kako su Slaveni došli kao mnogobošci. Sa sobom su donijeli takozvanu drvenu kulturu, dok je na ovim područjima tada vladala tzv. kamena kultura. U nastojanju da opstanu na ovim prostorima prilagodili su se načinu življenja Ilira koji su tada bili domicilno stanovništvo. No, Slavni su zadržali svoj jezik.
U nastavku skupa svoje izlaganje na temu “Pejsaž kao povijest, priča i umjetničko djelo” održao je prof. Vladimir Peter Goss, zatim je doc. dr. sc. Tomo Vinšćak govorio na temu “Sveto brdo na južnom Velebitu”, a dr. sc. Juraj Belaj govorio je na temu “Martinberg između poganstva i kršćanstva”.
Doc. dr. sc. Goran Pavel Šantek govorio je na temu “Paški sveti prostor i njegov kulturološki kontekst”. On je u svom izlaganju taj prostor opisao oblikom trokuta koji povezuje područja od vrha brda Sv. Vida do vrha brda Sv. Jurja te ih povezuje s crkvom Sv. Marije, koja se nalazi na brdašcu marijanskog svetišta u Starome gradu.
Govoreći o svetištu u Starome gradu, prof. Šantek govorio je o zavjetnom hodočašću vjernika uz kip Bogorodice na Dan Velike i Male Gospe. Paški znanstveni skup zatvorio je prof. dr. sc. Vitomir Belaj koji je govorio na temu “Poganski govori i njihovi kršćanski supstituti”.