SAD u raspadu, Europska unija u stagnaciji, a Rusija u ozbiljnom rastu

U diskusiji su sudjelovali nekadašnji ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Goran Svilanović, predsjednik Naše stranke iz BiH Bojan Bajić i bivši državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Makedonije Emil Kirjas
Panel diskusijom Europska perspektiva jugoistočne Europe, u nedjelju je u Zadru završena godišnja konferencija Akademije za politčki razvoj. U diskusiji su sudjelovali nekadašnji ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Goran Svilanović, predsjednik Naše stranke iz BiH Bojan Bajić i bivši državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Makedonije, a danas glavni tajnik Liberal Internationala Emil Kirjas.
Goran Svilanović je upozorio na različitost današnjih međunarodnih odnosa i onih kad je on vodio diplomaciju Srbije i Crne Gore.
Slučaj Kosova vratio Rusiju na svjetsku pozornicu
– Danas su Sjedinjene Američke Države u raspadu, Europska unija u stagnaciji, a Rusija u ozbiljnom rastu. U moje vrijeme, nisi mogao sklopiti nikakav dogovor bez Washingtona, a danas moj kolega Vuk Jeremić ako nije dobio podršku u Bruxellesu, nije uopće dobio podršku. Danas, nakon poraza u Iraku, Sjedinjene Američke Države nisu u stanju da mijenjaju odnose, nego Bruxelles, govorio je u uvodu Svilanović.
On je podsjetio da je upravo slučaj Kosova, vratio na svjetsku pozornicu Rusiju bez koje nema niti članstva Kosova u Ujedinjenim narodima. Međutim, nekadašnja borba za ljudska prava koja je posebice Americi bila opravdanje za mnoge vanjskopolitičke poteze dana, mijenjaju druga načela i prioriteti politike.
– To su energetska sigurnost, zatim Pravo okoliša prema sporazumu iz Kyota, te sigurnost od terorizma. Tek na četvrtom mjestu su ljudska prava, kojim gotovo da nitko više ne objašnjava svoje vansjko-političke poteze, rekao je Svilanović dodajući da se nada da će Srbija 2009. podnijeti kandidaturu za članistvo EU. No da bi makli pitanje Kosova s dnevnog reda razgovora Srbije i EU te se dnevno-politčkih prepucavanja u regiji i samoj Srbiji, Srbija će cijeli slučaj predati Međunarodnom saudu pravde u Haagu i tako, prema bivšem prvom čovjeku srpske diplomacije, dignuti rampu koja je trenutno spuštena u odnosima s EU na Kosovu.
BiH sa 185 ministara
Bojan Bajić živopisno i ponekad karikirano prikazao trenutno političko stanje u BiH, zemlji u kojoj egzistira na raznim razinama političkog odlučivanja 185 ministara. Za svoju stranku kojoj je inače potpredsjednik Oskarovac Danis Tanović rekao je da je nazvana „Naša stranka”, kako politički protivnici ne bi mogli nikad reći :”..oni izdajnici iz Naše stranke!” Šalu na stranu, Bajić političare poput Dodika i Silajdžića Bajić predstavlja kao dijelove zakona o spojenim posudama.
– Nema zemlje na svijetu koja je vodila tako krvav rat u kojem je poginulo najviše ljudi poslije drugog svjetskog rata, au kojoj je tako brzo došlo do pomirenja. U svega 3-4 godine vraćena je imovina dok tamo neki teretni vlak u Koreji prelazi entitesku granicu nakon 47 godina. Ljudi koji su se nemilo tukli u ratu, danas žive jedno pored drugog surađuju a samo retrogardni političari ih vraćaju nazad dilemama oko unitarne Bosne ili priče o dva ili tri entiteta. Dayton će se u Bosni promijeniti samo pod tri uvjeta. Prvi je da Haris Silajdžić i Miroslav Dodik uvjere u Ujedinjenim narodima što više zemalja, uključujući velike sile da Dayton više nije potreban. Drugi uvjet je da dvotrećinskom većinom Dodik uvjeri Bošnjake u onom entitetu gdje su Bošnjaci većina da svi glasuju za entitete ili da suprotno Silajdžić uvjeri Srbe gdje su većina da im je bolja unitarna Bosna. Obojici bi za to trebalo 700 godina lobiranja i propagande. Treća je opcija je: „Pocijepajmo Dayton, podijelimo puške i završimo rat, rekao je Bajić.
Makedonski paradoks
Emil Kirjas je na primjeru Makedonije koja je Europski proces počela kao prva zemlja u regiji potpisivanjem sporazuma o Stabilizaciji i pridruživanju, a danas je praktički stavljena postrance iako ima podršku naroda euro-atlantskim integracijama. Kirjas je rekao da Hrvatska ima potpuno pravo po Pravu mora, nad Piranskim zaljevom i da Slovenija nema pravo niti na ekonomsku zonu niti koridor prema otvorenom moru, ali da Slovenija itekao može zagorčati pristup Hrvatske EU.
– Mi u Makedoniji uradili smo sve kako su od nas zahtjevali u domaćoj zadaći, ali voljom jednog susjeda sve je palo u vodu. Paradoks je da smo još 2005. postali zemlja kandidat, ali nisu započeti pregovori. Stoga sam još prije govorio ministrici hrvatskoj ministrici vanjskih poslova Kolindi Grabar Kitarović, zašto lažete ljude govoreći im o pristupanju 2009. Samo proces ratifikacije traje 12-18 mjeseci, pa stoga Hrvatska ne može biti član prije 2011, rekao je Kirjas.
No sva trojica sugovornika se slažu da je moguć i preokret u političkim odnosima i znatno ubrzavanje pristupa cijele regije Europi. No, kako kaže Goran Svilanović, zato je potrebno da EU prestane sa zatvaranjem u sebe nakon propadanja referenduma, ustava i Lisabonskog sporazuma i to jasno kaže zemljama koje su kandidati ili žele u EU. Te zemlje treba držati zaokupljene reformskim procesima, koji su zapravo prava dobit procesa priključivanja EU, rekao je na kraju Goran Svilanović.