Beograd ide protiv Hrvatske presudom Gotovini i Markaču

Hašku presudu generalima Srbija će iskoristiti da dokaže da je Hrvatska nad Srbima počinila genocid, jer su generali osuđeni za provođenje udruženog zločinačkog pothvata
Sve snažnije napetosti između Hrvatske i Srbije prenijet će se početkom studenoga, uoči hrvatskih parlamentarnih izbora početkom prosinca, na pravni teren, i to u Haagu. Naime, 4. studenoga ističe rok do kojeg će Srbija UN-ovom Međunarodnom sudu pravde u Haagu (ICJ) predati odgovor na argumente kojima je Hrvatska odgovorila na protutužbu Srbije, kojom je Beograd prošle godine uzvratio na tužbu Hrvatske za genocid. Time spor Hrvatske i Srbije pred ICJ-om – u drugom takvom procesu u povijesti ICJ-a (prvi je bio proces BiH protiv Srbije) – ulazi u fazu u kojoj ga nijedna vlada, zbog političkih razloga, više neće moći zaustaviti.
Očekivani ishod
Prema precizno utvrđenoj proceduri, nakon srpskog odgovora hrvatska će strana dobiti dodatno vrijeme za svoj odgovor na tvrdnje Beograda, a onda se spis “zaključava” i sudsko vijeće zakazuje usmenu raspravu, koja se može očekivati najranije u drugoj polovici 2012. godine. Iako Hrvatska formalno može povući tužbu sve do početka glavne rasprave, kako doznajemo od upućenog hrvatskog izvora koji je želio ostati anoniman, jako su male šanse da će se to i dogoditi. Dakle, Hrvatsku i Srbiju očekuje novo zaoštravanje odnosa.
Protutužba Srbije zapravo je bila očekivan ishod odbijanja Hrvatske da povuče svoju tužbu kojom je još potkraj pretprošlog stoljeća tužila Srbiju za genocid. Iako je predsjednik Ivo Josipović u više navrata javno dvojio u smislenost tužbe, sugerirajući kako bi se Zagreb trebao nagoditi s Beogradom, a i iz Beograda su stizale ponude o obostranom povlačenju tužbi, premijerka Jadranka Kosor posljednjih je dana, uglavnom zbog predizborne kampanje, zaoštrila stav i poručila Beogradu kako Hrvatska neće povući tužbu za genocid.
Dva dijela
Protutužba Srbije sastoji se od dva dijela – u prvome se pobijaju hrvatski argumenti protiv kontratužbe Srbije, dok drugi dio razrađuje tezu Beograda kako je, zapravo, Hrvatska nad Srbima počinila genocid, a ne obratno.
U tom dijelu srpski pravni tim posegnuo je i za prvostupanjskom haškom presudom generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, koji su zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u travnju osuđeni na 24 i 18 godina zatvora. Tom su presudom Gotovina i Markač proglašeni krivima zbog sudjelovanja u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio tijekom i nakon Oluje prisilno i trajno ukloniti srpsko stanovništvo s okupiranih područja Hrvatske.
Član pravnog tima Srbije je i notorni šef Veritasa Savo Štrbac, dugogodišnji suradnik haškog tužiteljstva, koji je kao tajnik vlade kninskih pobunjenika i sam odigrao značajnu ulogu u udruženom zločinačkom pothvatu Slobodana Miloševića. Štrbac u predstojećem sporu vidi izvrsnu priliku za dokazivanje da je Hrvatska nad Srbima počinila genocid.

 GOTOVININA OBRANA DIRNULA U OSINJE GNIJEZDO

Pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju danas se održava prva statusna konferencija u predmetu protiv Ante Gotovine i Mladena Markača u žalbenom postupku.
I dok Beograd presudom Gotovini i Markaču dokazuje hrvatski genocid nad Srbima, Gotovinina obrana u žalbenom postupku zapisnicima beogradskog Vrhovnog savjeta obrane želi dokazati da uzrok odlaska srpskih civila za vrijeme Oluje nije hrvatsko granatiranje, već naredba krajinskih vlasti. Čini se da je Gotovinina obrana tim zahtjevom dirnula u osinje gnijezdo, budući da od Beograda traži i izvještaje oficira koje je Beograd slao u Knin u okviru 40. kadrovskog centra jugoslavenske armije. A upravo 40. kadrovski centar dokazuje ono što Beograd zapravo svih ovih godina ne želi priznati: da je Srbija ratovala u Hrvatskoj, što je pokazala i nedavna presuda nekadašnjem načelniku jugoslavenske vojske Momčilu Perišiću. Zbog toga Beograd tvrdoglavo odbija predati Gotovininoj obrani tražene dokumente, koji su odjedanput – nestali.