U 15. stoljeću na obali Vranskog jezera ljudi su teško živjeli, borili se i gladovali

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika gsimunov
U sklopu projekta MIGRASSI arheološki tim »čita« iz kostiju ispod Maksanove gomile
Autor: 
Različiti omjeri izotopa određenih elemenata koriste se stoga za rekonstrukciju prehrane za što ćemo proučavati izotope ugljika i dušika te rekonstrukciju migracija za što ćemo proučiti stroncij i kisik. Pri analizi se koriste zubi pokojnika koji bilježe tragove okoliša za vrijeme formiranja zuba što će nam otkriti gdje su pokojnici odrasli i kosti koje bilježe tragove posljednjih desetak godina života, rekao je Šućur
Migrassi projekt
Tim arheologa izvodi iskapanja u sklopu projekta MIGRASSI kojeg financira Sveučilište u Zadru

Na obali Vranskog jezera nalaze se dva groblja odvojena zidom. Crkvu sv. Marije s nekropolom Odjel za arheologiju istražuje od 2006., a 2015. godine ispod kamene Maksanove gomile u blizini uočena je i dijelom istražena još jedna nekropola. Zašto su pokojnici pronašli posljednje počivalište sa suprotne strane zida? Jesu li se i po čemu su se razlikovali za života? Odgovore na ova pitanja pokušat će dati istraživački tim arheologa u sklopu projekta MIGRASSI kojeg financira Sveučilište u Zadru.

Istražujući jednu nekropolu, naišli i na drugu

- Istražujući nekropolu unutar zidina 2015., pri poljoprivrednim radovima u blizini uočeno je i to drugo groblje koje ovim projektom imamo priliku detaljnije istražiti, govori Jure Šućur profesor na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru koji vodi ovaj projekt i koji nam je objasnio zašto je ovo nalazište zanimljivo.
- U prvom redu, zanimalo nas je zašto su ovi pokojnici pokopani izvan groblja s crkvom, po čemu se oni razlikuju da su pokopani s vanjske strane zida. Uspoređujući ostatke njihove odjeće i nakita, možemo zaključiti da su iz istog vremena kao i pokojnici pokopani unutar Crkvine, međutim iz nekog razloga pokopani su odvojeno, objašnjava Šućur te dodaje koja je glavna hipoteza.
- Smatramo kako su to Vlasi, koji su došli s Osmanlijama i nastanili se na tom području nakon što je lokalno stanovništvo pobjeglo, ali mogući su i drugi razlozi, drugačija vjera, neka epidemija ili nešto treće. Ovim istraživanjem ćemo, koristeći se analizama stabilnih izotopa, pokušati doći do nekih odgovora i odgonetnuti po čemu su se oni razlikovali za života. Glavni nam je cilj usporedba dvije populacije koje su se pokapale jedna u blizini druge, ali zasebno. Arheološka istraživanja pokazuju više sličnosti među njima nego razlika, i u materijalnoj kulturi koja prati pokojnike i u grobnim običajima, pa smo usmjereni na otkrivanje razlika, rekao je Šućur. Sve je ovo dio projekta MIGRASSI - Migracije na razmeđu dvaju svjetova – Mletačke Republike i Osmanskog Carstva – u svjetlu analize stabilnih izotopa. Projekt MIGRASSI jedan je od znanstveno-istraživačkih projekata koje financira Sveučilište u Zadru. Odvijat će se kroz dvije godine i službeno je započeo 1. rujna 2021. godine, a jedan od prvih koraka je arheološko istraživanje na lokalitetu Maksanova gomila. Na projektu, osim profesora i studenata Sveučilišta u Zadru sudjeluje i znanstvena suradnica Antropološkog centra HAZU, a izotopi će se analizirati na Floridi. Članovi tima su Jure Šućur, Ante Uglešić, Karla Gusar, Mato Ilkić s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, Željka Bedić iz Antropološkog centra HAZU, Emily Zavodny s University of Central Florida, te Marko Meštrov iz Javne ustanove Agencija Han – Vrana.

Rekonstrukcija života

- Analizom stabilnih izotopa, nastavlja dalje Šućur, moći ćemo otkriti gdje su pokojnici proveli djetinjstvo, kako su živjeli i što su jeli. Čovjek kroz hranu i piće unosi u tijelo kemijske elemente i spojeve koji se razlikuju ovisno o okolišu. Različiti omjeri izotopa određenih elemenata koriste se stoga za rekonstrukciju prehrane za što ćemo proučavati izotope ugljika i dušika, te rekonstrukciju migracija za što ćemo proučavati stroncij i kisik. Pri analizi se koriste zubi pokojnika koji bilježe tragove okoliša za vrijeme formiranja zuba što će nam otkriti gdje su pokojnici odrasli i kosti koje bilježe tragove iz posljednjih desetak godina života, rekao je Šućur. U ovom istraživanju analizirat će se ostaci deset pokojnika. Pet će biti iz ograđenog groblja na Crkvini, a pet iz onog vanjskog koje se trenutno istražuje te će se pokušati utvrditi razlike između njih.
- Na taj ćemo način usporediti dvije populacije kako bi otkrili jesu li pokojnici proveli djetinjstvo na istom mjestu ili su različitog porijekla, jesu li možda posljednje godine proveli na istom mjestu, jesu li više jeli morsku ili kopnenu hranu i drugo, objasnio je Šućur dodavši kako je istraživanje zapravo tek počelo. U naumu ih je zadržavala kiša, ali već su na Maksanovoj gomili istražena i analizirana dva groba s preko dvadeset pokojnika, i djece i odraslih. Već su i na tim ostacima mogli uočiti razne informacije o životu ljudi na tom prostoru u 15. i 16. stoljeću.

Tehnika analize stabilnih izotopa u arheologiji

- Gotovo svi pokojnici, izuzev dijela djece, imaju brojne patologije, često četiri i više njih, što nam svjedoči o njihovom teškom životu. Pronašli smo traume glave koje su zarasle za života, a koje su posljedice fizičkog nasilja ili pada. Mnogi imaju na koljenima i kralježnici tragove koji ukazuje na težak fizički rad, a našli smo i dokaze gladovanja, anemije i drugih bolesti, objašnjava Šućur. Prije istraživanja, dodaje, očekivali smo lokalitet iz rimskog doba, ali na kraju se pokazalo kako je riječ o lokalitetu s razmeđa srednjeg i novog vijeka, vremena u kojem se na ovom prostoru formirala granica između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike. Osim ljudskih ostataka, pronašli su brojne primjere prstenja, nešto venecijanskog novca, ali iznenađenje su brojne kovanice bavarskih feninga iz 15. stoljeća, zanimljivih i zbog svog neobičnog oblika i motiva. Osim toga, pronašli su i neke predmete za koje još i ne znaju čemu su služili, ali kako nam kaže naš sugovornik, to istraživanje i rješavanje sitnih misterija, najbolji je dio posla. Upitali smo ga što slijedi nakon terenskih istraživanja.
- Još smo zapravo u početnoj fazi istraživanja, nakon iskapanja slijedi pranje ostataka i konzervacija predmeta, a tek nakon toga šaljemo uzorke kostiju i zuba na Floridu na analizu. Nadamo se kako ćemo nakon toga moći predstaviti rezultate, održati radionice za studente kako bismo predstavili metodu analize stabilnih izotopa koja je u arheologiji dobila zamah u posljednjih dvadesetak godina, no dosad nije primijenjena na ovako mlade populacije, zaključio je Šućur.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3 (3 glasova)