Udruge povrćara izišle su u javnost s podacima po kojima je šteta koji su pretrpili hrvatski povrćari bila oko 17 milijuna kuna, a prodaja krastavaca je pala za 60, rajčice i salate za pedeset, a paprika za četrdeset posto. Ova pojava nije mimoišla niti Zadarsku županiju, u kojoj je također zabilježeno nekoliko slučajeva prisilnog bacanja krastavaca i drugog povrća u otpad; u Turnju, Suhovarama, Ribnici i drugdje
Završetak kalendarske godine uobičajena je prigoda za izradu različitih vrsta završnih računa i obračuna. Nažalost, kad je riječ o prehrambenoj i poljoprivrednoj proizvodnji u Hrvatskoj, nije se ova godina previše razlikovala od predhodnih. Uvezlo se hrane i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od petnaest milijarda kuna te je tako uvoz hrane postao jedan od najvećih generatora hrvatskog vanjskog duga u kojemu sudjeluje s preko 40 posto. Stručnjaci i analitičari i ove su godine upozoravali kako bi se dobar dio onoga što se uvozi mogao proizvesti u zemlji, a poljoprivrednici su se žalili na velik utjecaj uvozničkog lobija koji im u suradnji s veletrgovcima ruši cijene i onemogućava rentabilno poslovanje.
Proizvođači povrća stradali su još dodatno krajem proljeća kad je i do našeg tržišta stigla panika uzrokovana trovanjem bakterijom Escherichia Coli u sjevernoj Njemačkoj. Premda u Hrvatskoj nije zabilježen niti jedan slučaj trovanja, a i tadašnji su resorni ministri zdravstva i poljoprivrede, Darko Milinović i Petar Čobanković opetovano ispred kamera degustirali krastavce, zelenu salatu i drugo povrće, prodaja je i na hrvatskom tržištu značajno pala. Udruge povrćara izišle su tad u javnost s podatcima po kojima je šteta koji su pretrpili hrvatski povrćari bila oko 17 milijuna kuna, a prodaja krastavaca je pala za 60, rajčice i salate za pedeset, a paprika za četrdeset posto. Ova pojava nije mimoišla niti Zadarsku županiju, u kojoj je također zabilježeno nekoliko slučajeva prisilnog bacanja krastavaca i drugog povrća u otpad; u Turnju, Suhovarima, Ribnici i drugdje. Osim ovih nevolja, poljoprivrednici su ove godine muku mučili i sa izrazito sušnom godinom, mrazovima u proljeće i iznimno visokim temperaturama u drugoj polovici ljeta koja je prouzročila štete u voćarstvu i probleme u vinogradarstvu i maslinarstvu.
Carinama protiv govedara
Jedna od rijetkih grana poljoprivrede u Hrvatskoj u kojoj će zaposleni po dobru pamtiti 2011. godinu je tovno govedarstvo u kojem je ostvaren značajni napredak. Povećanje proizvodnje iznosilo je 12,5 posto, od čega se dio odnosi na izvoz. Rezultati iz prvih jedanaest mjeseci 2011. davali su dovoljno razloga za optimizam da će se ova proizvodnja nastaviti uspješno razvijati i u idućoj godini, no taj je optimizam splasnuo nakon što je Vlada na jednoj od svojih posljednjih sjednica u starom sazivu donijela odluku o uvođenju bescarinskih kvota, koja će po mišljenju predsjednika udruge proizvođača “Babby beef”, Tonija Raiča, bitno oštetiti domaću proizvodnju.
– Jednostranim uvođenjem bescarinskih kvota za kategoriju svježe junetine od 3.500 tona te bescarinske kvote za živa goveda u kategoriji preko 300kg za klanje u količini od 7.000 tona otvara se mogućnost bescarinskog ali i od strane EU subvencioniranog uvoza u ekvivalentu od preko 28.000 grla. Kad ovim bescarinskim kvotama dodamo i kategoriju smrznute govedine koja također prelazi na nultu stopu carine u količini od 4.500 tona dolazimo do spoznaje da će u 2012. čak četvrtina domaće proizvodnje biti zamijenjena i istisnuta uvozom. Navedene mjere uz direktan suport rušenja domaće proizvodnje dovode i u pitanje kroz pregovore sa EU utvrđen princip postupnog, simetričnog i recipročnog otpuštanja carinskih uvozno izvoznih ograničenja, što su članovi Udruge ugradili u svoje programe rada kao standard tržišnog pravila i očekivanih uvjeta privređivanja, kazao je Raič i istaknuo:
– Uz ove nevjerojatne i do sada nepoznate količine bescarinskog uvoza, iznenađuje i “priznanje” predlagača da jednostrano povećanje uvoznih preferencijala tobože osnažuje hrvatsku pregovaračku poziciju s EU oko ukidanja 20-postotne carine pri izvozu svježeg junećeg mesa, što nažalost znači da i dalje ostajemo u izvoznom ograničenju prema EU. Za tovljače junadi naročito je neprihvatljivo i obrazloženje razloga ovakvog postupanja kroz navodni deficit određenih kategorija živih grla za klanje, između ostalog i zbog činjenice da se u pojedinim sektorima ostvaruje izvoz, kad vjerodostojno znamo da na tržištu ima dostatna količina kategorija junadi za klanje što se ponajprije potvrđuje i podatkom zaklane junadi u domaćim klaonicama u do sada rekordnim količinama koje u cijelosti potiču iz domače proizvodnje. Ova činjenica nominalno je prepoznata i priznata na više puta organiziranim sastancima sa predstavnicima klaoničara organiziranih u MPRRR, te je tim više ova činjenica uvođenja bescarinskih kvota kao i nevjerojatna brzina objave stvorila konsternaciju kod naših članova, koji su bili uvjereni da ćemo u 2012. Godini imati bar podjednake uvjete privređivanja kao i u 2011.
Briševljani odustaju
Poznavatelji prilika u stočarstvu pritom upozoravaju da su različita usklađivanja propisa s EU, već porazno djelovala na svinjogojstvo i na mliječno govedarstvo, a posljedice kod ovog potonjeg osjećaju se i u Zadarskoj županiji, gdje mnogi mali proizvođači mlijeka polako ali sigurno gase svoju proizvodnju, koja je neko vrijeme bila posebno dobro razvijena u Briševu, a sad sve više poljoprivrednika od nje odustaje zbog neisplativosti.
Ipak, neke grane stočarstva na zadarskom području dočekuju 2012. s određenim razlozima za zadovoljstvo. Riječ je o ovčarstvu i kozarstvu koje se pojavljuje u dva značajna projekta koja će potpomoći i Zadarska županija. U suradnji s Agronomskim fakultetom provodi se projekt “Standardizacija mesnih odlika dalmatinske pramenke” s ciljem stvaranja preduvjeta za zaštitu dalmatinske janjetine oznakama kvalitete. Upravni odjel za poljoprivredu Zadarske županije također se uključio i u projekte IPA programa jadranske prekogranične suradnje. Jedan od njih je i prijekt SAVE u kojem je Zadarska županija jedan od 11 partnera koji dolaze iz Bosne i Hercegovine, Italije i Hrvatske.
Riječ je o projektu posvećenom vrednovanju i zaštiti autohtonih poljoprivrednih proizvoda, vrsta i pasmina putem brandiranja, odnosno dobivanjem oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla. Zadarska županija želi putem ovog projekta čiji će rezultati natječaja biti poznati sredinom 2012. izhoditi zaštitu i oznaku zemljopisnog podrijetla za pašku janjetinu i bukovačku kozletinu.
najnovije
najčitanije
Županija
plavi bastion
ANALIZA OPĆINA Najviše glasova HDZ-u Škabrnji, SDP pobijedio jedino u Kukljici
Ostali sportovi
Josip Jurlina
Uspjeh je ogroman, ali ne trebamo stati na ovome
Zadar
38 aktivnosti
Sveučilištu u Zadru obilježilo Međunarodnu noć geografije
Moda
Y2K TREND
Efektni nokti inspirirani vodenim mramorom ponovno su se vratili
Nogomet
3. NL-Jug
Trice Zadra i Zagore, kriza Primorca
Zadar
GLUMI I HOLIVUDSKA ZVIJEZDA
VOŠTARNICA POSTAJE MOSUL U Zadru se snima TV serija: ‘Meni će kamera biti na garaži…’
Novosti
Hrvatska bira
PARLAMENTARNI IZBORI Obrađeno 80% glasova. HDZ uvjerljivo vodi, Rijeke pravde ostale na 42 mandata
Zadar
PRVI PODACI
U Zadru izlaznost 25 posto, nema većih nepravilnosti
Zadar
OBAVIJEST IZ HEP-A
HEP JAVLJA Brojne ulice u Zadru i okolici u četvrtak struje
Zadar & Županija
IZMEĐU 20 I 30 POSTO