GORKA PILULA Dug bolnica za lijekove dosegao 4,2 milijarde kn

Iako je prošle godine država tri puta intervenirala s ukupno 2,24 milijarde kuna pomoći bolnicama kako bi platile dug veledrogerijama za lijekove, taj dug je unatoč rekordnoj godišnjoj sanaciji bio veći nego na početku godine, a do kraja ovog mjeseca prijeći će 4,1 milijardu kuna i mogao bi biti na razini onoga u srpnju ili listopadu kada su dobavljači bolnica prijetili obustavom isporuke lijekova i potrošnog materijala. Intervenirala je država zapravo tri puta u prošloj godini, u ožujku, srpnju i listopadu, odnosno studenome nakon rebalansa proračuna. Uz tu intervenciju od 2,24 milijarde kuna dug bolnica prema dobavljačima lijekova i medicinskih proizvoda je 31. prosinca prošle godine bio 3,9 milijarde kuna. Podaci su to koje smo dobili od HUP-ove Koordinacije veledrogerija a koje su oni prikupili od 39 veledrogerija.

Još i pandemija
– Unatoč 2,24 milijarde kuna koje su dodatno osigurane i uplaćene bolnicama tijekom prošle godine, u 2020. godini dug bolnica prema veledrogerijama narastao je za čak 750 milijuna kuna. Prema procjenama veledrogerija, očekuje se daljnji rast bolničkog duga za 254 milijuna kuna mjesečno, navode iz HUP-ove Koordinacije. To znači da će na kraju siječnja dug bolnica veledrogerijama biti 4,154 milijarde kuna, a prošle godine u srpnju veledrogerije su upalile alarm na 4,2 milijarde kuna ukupnog duga bolnica upozoravajući da bi moglo doći do prekida isporuke lijekova.
Tada su predstavnici veledrogerija isticali da se ne radi o pritisku kako bi im bolnice platile davno dospjele dugove, nego o tome da ni oni više ne mogu u bankama dobiti pozajmice kako bi proizvođačima plaćali lijekove, a da proizvođači više nisu spremni isporučivati lijekove s odgodom plaćanja koja postaje sve duža. Država je prošlog ljeta intervenirala s pola milijarde kuna. Bila je to zapravo druga prošlogodišnja financijska injekcija države jer je ranije u ožujku na početku koronakrize država odobrila bolnicama za plaćanje duga veledrogerijama 400 milijuna kuna.

Već viđeno
Slična situacija ponovila se i početkom listopada kad je dug bolnica veledrogerijama premašio 4,2 milijarde kuna. Veledrogerije su tada doista bolnicama koje nisu bile spremne unaprijed platiti dio narudžbi usporile isporuku lijekova, ističući kako su i njihove zalihe prazne, a da bez uplate od proizvođača ne mogu tražiti nove količine lijekova, a da u banke po nove zajmove ne mogu jer samo deset najvećih veledrogerija u bankama ima dug od 1,2 milijarde kuna. No tada se otkrio i problem dugova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koji je ljekarnama za lijekove na recept dugovao 700 milijuna kuna. To je usporilo i plaćanje ljekarni veledrogerijama.
Država je opet posegnula u proračun i intervenirala s 1,84 milijarde kuna, od kojih je 500 milijuna dobio HZZO za plaćanje dugova ljekarnama, a ostatak bolnice za plaćanje duga veledrogerijama, što je realizirano sredinom studenoga nakon rebalansa. Tako je prošlogodišnja ukupna intervencija za plaćanje lijekova veledrogerijama i ljekarnama bila 2,74 milijarde kuna.
No nakon mjesec i pol, krajem prosinca dug veledrogerijama ponovo je narastao na 3,9 milijardi kuna, a sada je već premašio i 4,1 milijardu kuna. I u veljači će, prema procjenama koordinacije veledrogerija, biti veći za 254 milijuna kuna, znači dosegnut će 4,4 milijarde kuna.
Iz HUP-ove koordinacije poručuju da nastoje pronaći kvalitetna rješenja kroz otvoreni dijalog s resornim ministarstvima kako se ne bi u pitanje dovodila distribucija lijekova i medicinskih proizvoda, a samim time i zdravstvena skrb hrvatskih građana u jeku pandemije.

Škrto s podacima
– S druge strane, ovakav rekordni rast dugovanja ugrožava egzistenciju više od 2.000 naših zaposlenika i njihovih obitelji, ali i više od 500 tvrtki s kojima izravno poslujemo te njihovih djelatnika, poručuju iz HUP-a. Što se tiče rokova plaćanja oni su, napominju iz HUP-a, i dalje u većini bolnica oko godinu dana, a ima i bolnica s prekoračenjem čak 400 dana, unatoč parcijalnoj sanaciji u studenom 2020. godine.
Uz to u srijedu je, otkrili su iz Koordinacije veledrogerija, HZZO kasnio s podmirenjem obveza prema ljekarnama oko 50 dana, no o kolikom se dugu radi od predstavnika veledrogerija nismo mogli doznati.
Ništa od toga, ni koliki je dug bolnica veledrogerijama ni koliki su dug i rokovi plaćanja HZZO-a ljekarnama, nisu nam bili spremni reći ni u Ministarstvu zdravstva ni u HZZO-u. Iz HZZO-a su na naš upit odmah odgovorili da su u procesu izrade završnog godišnjeg računa i inventure za 2020., sa zakonskim rokom završetka na dan 15. veljače 2021., pa zbog toga »trenutačno nisu u mogućnosti dostaviti podatke vezano za dospjela dugovanja ljekarnama«.
Iz Ministarstva zdravstva odgovore su nam obećali dostaviti u prošli petak, tvrdeći kako su u radu, ali od ni nakon tjedan dana te odgovore nismo dobili. Tako je ostalo bez odgovora i naše pitanje što je s najavom ministra zdravstva Vilija Beroša da će se osnovati međuresorna radna skupina koja bi trebala iznaći trajnije rješenje za plaćanje obaveza u zdravstvu. Pitali smo i HUP-ovu koordinaciju veledrogerija o radu te skupine te jesu li uključeni u nju, ali oni su nam odgovorili da ne raspolažu informacijama o radu međuresorne radne skupine te, ako je i osnovana, nisu pozvani sudjelovati u njezinu radu.
 

U opasnosti javno zdravstvo
Unatoč šutnji državne administracije nije teško pretpostaviti da će država, kad već nije osmislila trajno rješenje, već za mjesec dana morati sjesti s predstavnicima dobavljača lijekova i razgovarati opet o interventnoj uplati. I to u situaciji kad se zdravstveni sustav suočava s problemima u ostvarivanju prihoda i s većim troškovima zbog epidemije COVID-19. Ministar Beroš jučer je iznio podatak da je ukupni trošak epidemije, što uključuje i testiranja i plaćanje naknada za bolovanje i nabavu cjepiva, dosegnuo 2,5 milijardi kuna. Kao da sve to nije dovoljno, Vlada još nije riješila ni pitanje plaćanja prekovremenog rada liječnicima, iako je odluka Vrhovnog suda nedvojbena, a riječ je o dugu koji je u sedam godina s kamatama i troškovima tužbi dosegnuo 1,5 milijardi kuna. Ako doista ne žele da građani Hrvatske izgube sustav javnog zdravstva i da se sve više usluga počne prelijevati u privatni sektor u Vladi i Ministarstvu zdravstva morali bi konačno izaći s tim trajnim rješenjem koje stalno najavljuju jer je pitanje koliko će osiromašeni državni proračun imati snage za nove sve skuplje sanacije.