Veliki i važan događaj za Zadar prije pola stoljeća

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Znanstvena knjižnica Zadar predstavila zanimljivu izložbu
Autor: 
Premještanje Naučne biblioteke u Zadru iz zgrade Općine u novo sjedište u prostor novouređene austrijske vojarne u Foši odvijalo se od 6. studenog do 16. prosinca 1971. godine. Preseljenje su organizirali malobrojni djelatnici Znanstvene knjižnice, a velika su im pomoć bili studenti
Marin GOSPIĆ
Izložbu ‘50 godina u Foši’ su priredili Tomislav Blažević i Marijana Senkić-Klapan

Znanstvena knjižnica Zadar pridružila se ove godine, po prvi put, na sedamnaestu po redu Noć muzeja. Za potrebe ove manifestacije Knjižnica je pripremila virtualnu i fizičku izložbu, a povod je pedeset godina preseljenja Knjižnice iz namjenski izgrađenog krila zgrade Općine u adaptirani prostor bivše austrijske vojarne u kojem djeluje i danas.

Širenje fonda knjižnice

Jedan od razloga za selidbu bio je veliki rast fonda kao i priljev studenata tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru (danas Sveučilišta u Zadru). Naučna biblioteka Zadar odnosno Znanstvena knjižnica Zadar je tada, 4. siječnja 1972., otvorila vrata svojim korisnicima u novom prostoru. Kako je tad teklo pakiranje, prijevoz i stavljanje na police u spremište nove Knjižnice možete pogledati na ovoj zanimljivoj izložbi na kojoj je predstavljeno mnoštvo fotografija iz Fototeke ZKZD koje su tad zabilježene kao svojevrsni svjedok tog vremena i uspomena na ovaj događaj. Virtualna izložba će biti dostupna na mrežnim stranicama Knjižnice. Izložbu 50 godina u Foši – izložba fotografija iz fonda Fototeke o preseljenju Znanstvene knjižnice Zadar su priredili Tomislav Blažević i Marijana Senkić-Klapan. Virtualnu izložbu oblikovao je Igor Čolak, dok je plakat izradio Brajen Dragičević. Kroz vremeplov Znanstvene knjižnice Zadar proveo nas je Tomislav Blažević.
- Knjižnica je osnovana 1855. godine, a s radom je počela 18. kolovoza 1857. godine, tako da mi ove godine slavimo 50 godina prelaska u nove prostore, a ujedno i 165 godina djelovanja u Zadru. Zgradu Općine i namjensko krilo za potrebe tadašnje Bibliotece Comunale Paravia gradi tadašnja talijanska vlast te 1938. godine Knjižnica useljava u te prostore, zbog nedostatka prostora u Gradskoj loži na Narodnom trgu gdje je bilo prvo sjedište Knjižnice. Iako se radi o prvom namjenskom prostoru izgrađenom za jednu Knjižnicu u Zadru problem za par desetljeća je opet bio prostor koji dominira tijekom cijele povijesti Knjižnice. Jedan od razloga za selidbu bio je veliki rast fonda, objasnio je Blažević istaknuvši kako na zgradi Općine, današnjeg Gradskog poglavarstva još stoji natpis Narodna biblioteka što nam ostaje kao trajna uspomena na zgradu knjižnice. Knjižnica se sada nalazi u zgradi bivše austrijske vojarne, a prostor dijele s Državnim arhivom te s Pomorskom školom.

Veliki događaj za grad

- Jedina je razlika što se Pomorska škola nalazi u zgradi koju je izgradila talijanska vlast dok smo mi u dijelu zgrade koji je napravljen za austrijsku vojsku, objašnjava Blažević. Međutim, kako naglašava, ova izložba nije posvećena toliko povijesti knjižnice koliko samom preseljenju te 1972. godine.
- To je bio prilično veliki događaj. Premještanje Naučne biblioteke u Zadru iz zgrade Općine u novo sjedište u prostor novouređene austrijske vojarne u Foši odvijalo se od 6. studenog do 16. prosinca 1971. godine. Preseljenje su organizirali malobrojni djelatnici Znanstvene knjižnice, a velika su im pomoć bili studenti tadašnjeg Filozofskog fakulteta. Cijela je građa prenesena u nekoliko tisuća sanduka, a zanimljiva je činjenica kako ih je cijelo vrijeme preseljenja pratilo lijepo vrijeme. To je zabilježio Pavao Galić, dugogodišnji djelatnik Knjižnice, u svom članku u Vjesniku bibliotekara Hrvatske. Tamo navodi kako su u periodu preseljenja atmosferske prilike bile povoljne jer čitavo vrijeme selidbe nije bilo kiše pa se ni jedan sanduk nije smočio ni uništio, prepričava Blažević. Dio starih polica koje su bile u dobrom stanju je također iskorišten za slaganje građe. Znanstvena knjižnica za Zadrane je značila jako mnogo, a posebno za studente koji su tamo provodili puno vremena, a ovo preseljenje svakako je bio veliki događaj.
- Galić ističe u svom članku da se radi o tadašnjem velikom pothvatu u životu Zadra koji je onda još osjećao posljedice Drugog svjetskog rata te je ovo za to vrijeme bio pravi luksuz ovako adaptirati i opremiti prostor u kojem uvijek ima prostora za napredak. Jedan kuriozitet je i ugradnja dizala, tada je to zaista bio moderan dodatak i veliki pothvat, a samo preseljenje omogućilo je bolje uvjete rada i djelatnicima i korisnicima, kazao je Blažević koji naglašava kako je Znanstvena knjižnica i dalje važna postaja za zadarske studente koji u tom prostoru uče, rade, surađuju.

Rad pod maskama

- Osim zadarskih studenata koji tu borave gotovo cijele dana, tu nam dolaze i studenti iz drugih gradova, posebno ljeti kad se vrate u Zadar. Ovaj je prostor velik, imamo veliki fond knjiga, časopisa i svega što im je potrebno, studenti ovdje imaju mir, a mnogi i uživaju u pogledu iz naše čitaonice, rekao je Blažević. Izložba je otvorena povodom Noći muzeja, ali zbog zanimanja posjetitelja, iz Knjižnice kažu da su je odlučili ostaviti do daljnjeg, kako bi je vidjeli svi posjetitelji. Fotografije su izložene u Odjelu rada s korisnicima (prostor kataloga) Znanstvene knjižnice Zadar, a Blažević vjeruje kako će privući pozornost građana.
- To je zanimljiv dokument jednog vremena, može se vidjeti kako je teklo preseljenje, možda se neki mogu prepoznati na njima, neki će možda prepoznati djedove, bake, roditelje ili poznanike. Fotografije su nastale tijekom tog seljenja, mnoge su napravili djelatnici, ali imamo i fotografije koje je napravio Josip Špralja i one zaista iskaču svojom estetikom, još su tu i fotografije Ive Jeričevića. Osim preseljenja, možemo vidjeti i kako su svi koji su radili na preseljenju nosili maske kako bi se zaštitili od prašine. S jedne strane knjige su bile prašnjave od stajanja, ali velikim dijelom je po njima bila i žbuka sa zidova koji su oštećeni tijekom rata. To je preseljenje ujedno bila i prilika da se knjige očiste i lijepo pospreme, zaključuje na kraju Blažević pozivajući još jednom sve posjetitelje da pogledaju fotografije u knjižnici ili na internetskim stranicama.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)