Ukidanje Trgovačkog suda u Zadru bio bi sulud potez!

Nisam baš sigurna da bi ukidanje bio dobar potez, jer smo još prošle godine najavili da će u ovoj godini doći do vala stečajeva. Tako u istom tromjesečju ove godine, bilježimo 40 posto porasta ovršnih predmeta nego u istom razdoblju lani. Broj parničnih postupaka porastao je za 25 posto. Dakle, to su točni statistički pokazatelji, koji sami za sebe pričaju – predsjednica Trgovačkog suda u Zadru, Ardena Bajlo
U sklopu medijskih nagađanja o budućnosti lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj, lansirana je vijest po kojoj bi se ukinuo Trgovački sud u Zadru. Vijest je plasirana kao izjava ministra Ivana Šimonovića koji je podsjetimo, rekao:
“Tvrtke koje ne plaćaju račune posežu za objesnim parničenjem na trgovačkim sudovima, kako bi izbjegle podmirivanje obveza. Od toga ćemo ih odvratiti uvođenjem dodatne, visoke pristojbe koju će uplatiti u državni proračun ako izgube parnicu, najavio je Šimonović. Neće više biti ni ping-ponga između prvostupanjskog i drugostupanjskog trgovačkog suda, koji je nižem sudu znao vraćati neku odluku na razmatranje. Viši sud, kaže ministar, bit će dužan donijeti pravorijek. Zbog djelotvornosti, broj trgovačkih sudova u Hrvatskoj smanjit će se na četiri – u Rijeci, Zagrebu, Osijeku i Splitu.
Ministar htio “osluhnuti javnost”?
Neslužbeno doznajemo da je ministrova izjava bila više bačena „ješka” iz miljea njegove radne skupine, kako bi se osluhnula javnost, jer malo je za vjerovati da bi se pravosudna ekvilibristika o kojoj govori Šimonović, jednostavno mogla „prebiti” ukidanjem Trgovačkog suda u Zadru. Predsjednica Trgovačkog suda u Zadru Ardena Bajlo kaže da o ukidanju suda ona službeno i neslužbeno, ništa ne zna.
– Nisam baš sigurna da bi ukidanje bio dobar potez, jer smo još prošle godine najavili da će u ovoj godini doći do vala stečajeva. Tako u istom tromjesečju ove godine bilježimo 40 posto porasta ovršnih predmeta nego u istom razdoblju lani. Broj parničnih postupaka porastao je za 25 posto. Dakle, to su točni statistički pokazatelji, koji sami za sebe pričaju, rekla je Ardena Bajlo.
Trgovački sud u Zadru ustanovljen je 1997., osnovan 1999., a s radom je počeo 2002. Između ostalih, za njegovo osnivanje lobirala je i Županijska gospodarska komora.
– Trgovački sud u Zadru osnovan je na veliko zadovoljstvo naših korisnika, pravnih osoba koje djeluju u zadarskom kraju. Gubljenjem Trgovačkog suda stvorila bi se situacija kao što je bila prije. Pravnim osobama stvorili bi se dodatni troškovi, jer bi ponovno morali u Split na rasprave, ali i u tamošnjem trgovačkom sudu bi morali rješavati razne registracije i doregistracije. Time bi sud u Splitu ponovno bio zatrpan predmetima pa bi se odluke sigurno prolongirale. Sad imamo odlične uvjete u Zadru, ali bih dodao da jedan grad i njegovu regiju ne čine samo znanstvene, sportske i kulturne institucije, nego i one gospodarske, pa i pravosudne. Ponavljam, možebitno ukidanje Trgovačkog suda u Zadru ne bi bilo optimalno rješenje, rekao je tajnik Županijske gospodarske komore u Zadru Denis Ikić.
Posljednju riječ dat će saborski zastupnici
Mnogi jučerašnji sugovornici koji su željeli ostati anonimni rekli su nam da bi ukidanje Trgovačkog suda u Zadru bilo, najblaže rečeno, sulud potez u situaciji kad Zadar postaje motor gospodarskog razvitka Dalmacije, mjesto sve ugodnijeg življenja i kad je, što mnoge smeta, na ozbiljnom putu da postane metropola Dalmacije, bez povijesne artificijelnosti, nego zbog objektivnosti svog geopolitičkog i gospodarskog položaja. Nova regionalizacija Hrvatske, kao pojam pet „administrativnih” regija, ovim pričama postaje sve više moneta za “potkusurivanje”, umjesto da se rješenje za pravosudne probleme pronađe ne u organizacijskim oblicima, nego u samoj morfologiji hrvatskog pravosuđa.
Međutim, bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt koja je i otvorila zgradu Trgovačkog suda u Zadru, rekla je da je racionalizacija hrvatskog sudstva bila poznata još 2005.
– Tada je kod nas djelovala komisija EU kojoj je bio zadatak dubinski snimiti postojeće stanje u hrvatskom pravosuđu, posebice mrežu sudova. To snimanje koštalo je tada 2 milijuna eura. Uzeti su kriteriji EU po broju stanovnika i broju predmeta. Imali smo paradoks da se dva županijska suda nalaze na 20 km, a općinski na 15 km. Na kraju se došlo do zaključka da treba ukinuti polovicu općinskih, polovicu županijskih i jednu trećinu trgovačkih sudova. To automatski ne znači da bi nestala zgrada, spisi i ljudi koji rade u njoj, npr. u Zadru, ali bi se nadležnosti jednog suda, možda splitskog, proširile nad drugim. Problem je nastao jer se to trebalo rješavati postupno, a ne čak pet godina kasnije budući da se sada mora ići oštro i naglo, rekla nam je jučer Vesna Škare Ožbolt.
Svi naši sugovornici rekli su da će o tome posljednju riječ ipak dati saborski zastupnici. Oni su jučer bili zauzeti Ustavnim promjenama, pa nisu mogli komentirati ukidanje trgovačkih sudova.