Očuvanje i poticanje stvaralaštva na domaćim govorima

Sali općinsko kulturno i administrativno središte Dugog otok, bilo je domaćin impresivnog međunarodnog jezikoslovno-pjesničkog skupa "Domaća rič" na kojem je tijekom dva dana u multimedijalnoj dvorani u zgradi Općine Sali kroz predavanja prezentirano jezično bogatstvo našeg jezika.
– Radujem se ovom skupu jer je posvećen očuvanju hrvatskog jezika, dijalekta i baštine i vjerujem da ćemo vam biti dobri domaćini te vam želim puno uspjeha u radu, poželio je Zoran Morović, načelnik Općine Sali.
Bogatstvo hrvatskog jezika
Pod pokroviteljstvom Općine Sali organizator ovog impresivnog međunarodnog jezikoslovno-pjesničkog skupa je Ogranak Matice Hrvatske u Zadru, dok su organizaciju omogućili: Općina Sali, Grad Zadar, Zadarska županija, Turistička zajednica Dugi otok – Sali, Turistička zajednica Grada Zadra, Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali, AKUD Sloga – Sali, Mardešić d.o.o. i JU PP Telašćica.
– "Domaću rič" održavamo u ovom relativno malom, ali na kulturnoj, znanstvenoj, domoljubnoj, rodoljubnoj i inoj karti hrvatskog podneblja, velikom mjestu, kazao je Ivan Paštar, predsjednik Organizacijskog odbora i tajnik Ogranka Matice Hrvatskoj u Zadru
Govoreći o dijalektima svog mjesta, svog kraja, čak 51 sudionik "Domaće rič " sačuvao je i čuva od zaborava raznolikost hrvatskog izričaja.
– Hrvatski je jezik i zaseban i samostalan, bogat sa svojim narječjima, dijalektima. Cilj skupa je očuvati i poticati stvaralaštvo na domaćim govorima kako oni ne bi i dalje nestajali. "Domaća rič" je mali prilog za današnje i nove generacije na snaženju očuvanja hrvatskog identiteta i otpora spram eventualnih budućih nasrtaja raznih osvajača, poručio je Paštar.
Živi pod svojim nebom, u svojoj domovini
Kako se skup održava u uskrsnom razdoblju Paštar je govorio o slobodi kao prirodnom stanju čovjeka i koja se "živi samo pod svojim nebom u svojoj domovini".
– Odlazak u prirodu je odlazak u susret s Bogom, jer priroda jest Božja, a ne ljudsko djelo. I naše putovanju u Sali, na svoj način je Emanus. Putem smo uživali u ljepoti našeg kraja, naših otoka, njihovih mjesta gdje se u svakom od njih prema nebu gordo dižu preslice i visoki zvonici, kampaneli naši crkava. A u ovom je prelijepom i gostoljubivom mjestu nas je dočekala dobrodošlica: "Dobro nam došli na Sale", zaključio je prof. i dipl. oec. Ivan Paštar. Za hrvatsku himnu Lijepa naša domovina i saljsko starocrkveno pivanje bili su zaduženi Horište i Zbor crikve Svete Marije Sali.
– Ovo što ostvarujemo u Salima je srebreni jubilej "Domaće riči", na što smo osobito ponosni. A tek koliko je objelodanjeno građe u 13 do sada tiskanih zbornika. Koliko je novog i starog stvaralaštva otrgnuto od zaborava, ponosno će dr. sc. Radomir Jurić zvani Miro, predsjednik zadarske Matice Hrvatske.
Dugootočka bogata kulturno-povijesna građa
– Naime, "Domaća rič" je prvi puta izdana 1994. godine, u početku je izdavana svake, a kasnije svake druge godine te su kroz ovih 25 godina kroz zbornik "Prošli" najeminentniji autori sredine i šire, svojim radovima čuvajući jezik i hrvatsku baštinu, posebice dijalekte.
– Dugootočani, a posebice Saljani su mnogo dali u ukupnom kulturnom obrazovnom, znanstvenom, vjerskom i gospodarskom životu Hrvatske. Dugi otok zaslužuje da se ovdašnja raznovrsna i predstavi u jednoj muzejskoj zbirci. Zašto ne i Ribarski muzej o čemu se prethodno dosta razgovaralo, predložio je Jurić.
Iz Velog Rata su dva nadbiskupa, mons. Mato Garković i Marijan Oblak, te mnogo drugih posvećenih osoba poput nedavno preminulog Srećka Frke Petešića i don Zdenka Milića, župnika Bibinja. Ratomir Jurić i profesor Božidar Šimunić iz Bibinja u svojim obraćanjima nazočnima nabrojili su brojne poznata ličnosti ovog kraja poput akademika Iva Petricolija Finke, muzealca prof. Goroslava Oštrića, zaljubljenika u glagoljicu Nedu Grbina. Spomenuti su Šime Grandov, Nikola Milić, Josip Basioli, don Amos-Rube Filipi, Šime Buturić, Ankica Piasevoli, Jerolim Armanini, Mauricij Frka Petešić, Ante Beverin i drugi.
– Iz Sali potječu i liječnici, diplomati, ribarski stručnjaci, glazbenici, umjetnici, klape, Tovareća mužika i još mnogi drugi. A tu je i Hrvatska knjižnica i čitaonica iz 1905. godine, istaknuo je Jurić.
Istaknula se ljepota veličanstvene i znamenite Telašćice s desetak manjih uvala, među kojima dar Božji, glasovita uvala Mir, raj turistima i nautičarima te posebna prirodna pojavnost Slano jezero boćate vode.
– Čovjek uronjen u prirodne kreacije uvijek je imao o njima nešto reći, uvjerljiv je Božidar Šimunić, skroman i samozatajan 84-godišnji zadarski novinar i ratni reporter iz Bibinja koji je u dva mandata bio predsjednik Ogranka Matice Hrvatske u Zadru. Osim Jone Petešić i Ivane Čarić stalno pri ruci je znanstvenicima i umjetnicima između ostalih bila i Vesna Subotičanec, ovdašnja fotografkinja i snimateljica te glazbeni guru Marino Petešić, domar u OŠ Petar Lorini.

Osebujni i strastveni Ante Mihić

Program otvaranja fascinantnog međunarodnog jezikoslovno- pjesničkog skupa "Domaća rič" s tradicionalno puno strasti, energije i doskočica vodilo prof. Ante Mihić, voditelj Hrvatske knjižnice i čitaonice Sali te kolumnist Zadarskog lista. Jedinstveni i neponovljivi Mihić je živuća enciklopedija, po mnogočemu osebujna ličnost i zaštitno ime Sali i Dugog otoka. Svoje pjesme su recitirali Ante Sikirić Krivin, Šime Lisica Kitov i Marin Fuzul iz Bibinja, Ante Nadomir Šutra iz Ovrlja u općini Otok kod Sinja te Rajka Anđelić Maslovarić iz Biograda na Moru, porijeklom s Jelse na otoku Hvaru.

Organizacijski odbor

Ivan Paštar, predsjednik Organizacijskog odbora. Članovi: Ratomir Jurić, Martina Drobnak, Ivana Čarić, Jona Petešić Drinka Dujmović, Ivana Petešić Šušak, Zoran Morović, Josip Lisac, Božo Došen, Miljenko Dujela, Luka Knez, Anica Serdarević, Ivica Vigato, Ante Mihić.