Vučije na leđa, pa po vodu na Osojnicu

Bili smo na obnovljenom izvoru Osojnice na brdu Orljak  iz kojeg izvire voda koja život znači Kruševu. Izvor je stavljen u upotrebu  1936. godine kada se tadašnji župnik fra Ante Pavlov zauzeo da se voda iz  brda dovede u selo Kruševo blizu župne kuće što je olakšalo život  Kruševljana da ne moraju svakodnevno ići po vodu na brdo.

Gusterni tada još nije bilo
Osojnica je tako „pojila“ Kruševljane godinama, pogotovo u sušnim  60-im godinama prošloga stoljeća kada bi se na red za vodu ponekad  čekalo cijeli dan i cijelu noć.
– Cili dan san znala čekati za dvi vučije vode, govori jedna mještanka, a  druga nadodaje kako je kao dijete od 7-8 godina išla na Osojnicu po vodu, a kad bi napokon došao red na nju, našla bi se neka starija žena koja  bi je izgurala pod izgovorom da mora ići kući.
– Ajde mala, čekaj ti, ja moram ići… I tako dok ponovno dođe na red,  sve žene odu, a ona ostane pa joj nema tko pomoći „natovariti magaricu“… Ajme, teškog života što je bio, a opet s druge strane danas imamo  sve pa opet teško i ne valja, govore sudionice tih teških dana kada je cijelo Kruševo u sušnim godinama dolazilo na Osojnicu po vodu, s vučijama naravno. Zapravo, da budemo točniji, Kruševljanke su dolazile po  vodu, to je bio njihov posao, iako bi i poneki muškarac bio među njima,  ali pretežno žene i djevojčice su morale opskrbiti kuću vodom, jer gusterni tada još nije bilo.

Grad Obrovac obnovio izvor
Tako se znalo cijelu noć čekati u redu da bi „ispiljali“ malo vode samo  za piće ukućana, a ne za ostale potrebe i njihove životinje. Vodu bi nosile  žene u vučijama na leđima ili na magaradima. Zbog toga su na Osojnici i  postavljeni magarci natovareni vučijama kao podsjetnik na vrijeme kad  se na Osojnici "piljala" voda. Ipak, ako je magarad tamo, trebalo je  možda postaviti i spomenik Kruševljankama koje su gonile te plemenite  životinje, primijetila je jedna naša sugovornica.
Novoobnovljene bunare na Osojnici u nazočnosti gvardijana fra Petra  Klarića, gradonačelnika grada Obrovca dr. Ante Župana sa suradnicima i  mnogobrojnim Kruševljanima blagoslovio je župnik Kruševa fra Ivan Nimac.
U ime grada Obrovca, koji je obnovio ovaj izvor i postavio novu vodovodnu mrežu do česme blizu župne kuće, nazočnima se obratio gradonačelnik kazavši koje je veliko djelo učinio fra Ante Pavlov i kako će simbolično župni dvor dobiti upravo ovu vodu koju je davno u selo doveo  fra Ante Pavlov.

Zaseoci i prezimena
Danas širom svijeta na svim kontinentima živi nekoliko puta više Kruševljana nego  u samom mjestu, a po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine Kruševo je  imalo 1.112 stanovnika. Kruševo čine zaseoci: Donje i Gornje polje (Srida sela),  Otišna, Brčić, Zevelinac, Uzdrage, Ribnica, Podgreda, Orljak, Kobljani, Kosmač, Bukovac, Karlovac, Drage. To je 15 kilometara zračne linije omeđeno Novigradskim i  Karinskim morem te rijekom Zrmanjom.
Uz zaseoke Kruševo čine i vikend naselja: Meka Draga, Vozarica, Crna Punta,  Šušnjar, Vrulje. Prezimena u Kruševu su: Anić, Bogatić, Brajnović, Brkić, Breulj,  Bašić, Buljat, Erslan, Jurica, Jurjević, Josić, Karamarko, Klanac, Marić, Medun, Miljanić, Perica, Šoša, Šimurina, Šakić, Ševerdija, Vrkić, Župan.

Ostaci liburnsko – rimskog grada  Clambatae
Naziv mjesta Kruševo veže se uz krušku, označava mjesto zasađeno divljim  kruškama.
O starosti života u Kruševu svjedoče ostaci liburnsko – rimskog grada Clambatae,  danas poznat predio pod nazivom Cvijina gradina. Taj stari rimski grad nalazio se na  istaknutoj uzvisini po sredini mjesta, gdje bi se geografski mogao smjestiti početak  Bukovice tj. Kruševo bi se moglo nazvati mjestom u kojem počinje Bukovica. Takav  disperzni oblik naselja vrlo je teško naći, pa zbog toga ga i nalazimo u udžbenicima  zemljopisa, kao primjer raštrkanog naselja koje obiluje različitostima geografske naravi.
U Kruševu i danas strše ostaci srednjovjekovnog kaštela kojim su gospodarili knezovi Krbavski, a kasnije Korlatovići (Otišna). U Ribnici na samoj obali Novigradskog  mora, dugu povijest mjesta svjedoči i crkvica sv. Kuzmana i Damjana, koja datira iz  davne 1278. godine i zaštićeni je kulturni spomenik. U zaseoku Bukovac nalazi se  kapela Gospe od Zečeva. Samim središtem mjesta dominira župna crkva sv. Jurja.  Stara crkva iz IV. ili V. st. nalazi se u groblju, a polovicom 19. st. sagrađena je nova  crkva sv. Jurja Mučenika, koju su u Domovinskom ratu do temelja srušili srbočetnici. Ipak, odmah nakon oslobodilačke akcije „Oluja“ 1995. godine Kruševljani su odmah počeli obnavljati porušenu crkvu, odnosno graditi je iz temelja. Sagrađena je  1997. godine, a 2004. godine sagrađen je i zvonik.

Kruševo će podignuti spomenik fra  Anti Pavlovu
Fra Ivan je prije blagoslova obnovljenog izvora ukazao na značenje vode u svagdašnjem životu u svim narodima i kulturama, a to je život i čišćenje. Dalje je naglasio kako je Isusu na križu iz boka provrla voda i krv istaknuvši kako je i u Kruševu  isto potekla voda i krv, voda s ovog izvora, a krv fra Ante Pavlova kojeg su u II. svjetskom ratu ubili s još dvojicom župljana samo zato što je u selo doveo vodu koja život  znači. Na kraju je kazao kako je na njegovu inicijativu pokrenuta akcija izgradnje  spomenika ovom franjevcu mučeniku i kako je dao inicijativu da voda teče na spomeniku iz „njegove ruke“ koju će piti Kruševljani, a koji se s ponosom i sa zahvalnošću sjećaju ovoga mučenika. I zaželio je da svi crpe hrabrost, odvažnost i duhovnost fra Ante Pavlova koja je zalog budućnosti.