Lipo je s lipom na mirisnoj điti

Slika korisnika isikiric
SINERGIJA 1+1=3
U Traganju za izgubljenim vremenom Marcel Proust je duboke i mračne trezore sjećanja osvjetljavao mirisima. Jedan od njegovih likova, Charles Swan, otplovio je tako u blažene predjele svog djetinjstva zahvaljujući posve određenom mirisu keksa uronjenog u čaj. Tko zna kakvim sinergijskim putanjama sam se toga sjetila ispod rascvjetalih lipa duboko udišući njihov opojni miris. U smiraj dana, dok šetam ispod tih stabala s njihovim čarobnim zlatnim polenom u kosi i na ramenima te teškim slatkastim mirisom u nosnicama i dok pastelne boje neba lepršaju oko zalazećeg sunca u meni se bude mutne i beskrajno drage slike sjećanja
Lipa

Oko 1,5 kg naših živčanih stanica (mozak) razvijalo se milijunima godina. Limbički sustav, koji se zove još i emotivni mozak ili stari mozak, prvi se razvio, i u njemu se smjestila amigdala u kojoj stanuju emocije, i to one najjače, instiktivne i najiskrenije: zadovoljstvo, bol, strah, ljutnja, tuga, seksualni osjećaji. Osim što registrira emocije, limbički sustav također kontrolira takozvane nevoljne aspekte nas samih uz pomoć nervnog puta do hipotalamusa i do autonomnog živčanog sustava, koji nam u principu kaže: Reagiraj! Bez mozganja! Eto, u tom dijelu mozga gdje žive iskonske emocije i reakcije, tamo skladištimo memoriju mirisa. Miris osjećamo, na njega reagiramo.

Praktički, naš mozak razvio se po logici preživljavanja. Da bi nas upozorilo na opasnosti i mogućnosti, razvili smo osjećaj mirisa, po kojem detektiramo hranu, ljubavnog partnera ili opasnost. Te informacije u obliku mirisnih molekula skupljamo u nosu podražavajući direktno stanice koje dolaze iz mozga. Taj se mehanizam aktivira samo ako duboko dišemo na nos. Prilikom plićeg disanja detektori za mirise ne rade baš. Onda to sve bude upućeno u duboki, drevni limbički dio mozga. I tako doslovno, samo ako duboko udahnemo na nos, osjetit ćemo mirise, a oni će u nama probuditi osjećaje, one najjače. Povezat će ih sa sjećanjima i situacijama i izazvati reakciju, a sve to će nam napraviti bez kontrole. Pred mirisima smo ranjivi i bespomoćni. Oni nas obuzimaju i vode u prošlost i djetinjstvo jer se naša emocionalna banka sjećanja stvara u djetinjstvu. Nije onda ni čudo da miris lipa podsjeća na čežnje, na početak ljeta, na prve ljubavi i prve sladolede, na toplinu, ali ne još na vrućinu... Poseban je to miris, pun obećanja... A lipa obećanja i ispunjava... Priča je ovo o miru i zdravlju. Porodica Tiliaceae. Sveto stablo Slavena, ispod njega se vjenčavalo, sadilo kad bi se sin rodio, vijećalo i saborovalo. Od drva se dobiva vrlo ljekoviti aktivni medicinski ugljen koji čisti naš organizam od strašnih toksina. U mužaru usitnjen lipov ugljen izvrstan je i za pranje zubi. Lipovo liko je pak izvrsno za opekline i to tako da se namače u mlakoj vodi sve dok ne pusti sluz, a onda se ta tekućina zajedno s likom nanosi na opekline.

Lipov je cvijet pak savršenstvo bez mane koje su pčele uočile daleko prije nas i kojem tko zna od kada odaju redovitu počast u obliku svjetlozlatnog, gotovo prozirnog meda. Odličan je za djecu i starije osobe koje imaju problema s osjetljivim želucem i crijevima. Med od lipe je odličan kao antibakterijski pomagač i u borbi protiv štetnih virusa, pomaže i kod problema sa sinusima, a potiče i bolju funkcionalnost organizma.

Cvjetovi se za čaj beru kad lipa tek počne cvjetati a ne kad je već skroz procvala jer su se tada već izgubila dobrim dijelom ljekovita svojstva. Njezini cvjetovi i listovi izuzetno su ljekoviti zbog visoke koncentracije fito nutrijenata, osobito flavonoida. Cvijet lipe sadrži željezo, kalcij, vitamin C, tanin, glikozide, soli mangana i eterična ulja. Visok udio antioksidansa prisutan u ovoj biljci pomaže u održavanju snažnog imunološkog sustava. Lipa pospješuje znojenje, suzbija groznicu, snižava povišenu tjelesnu temperaturu te ublažava grlobolju i kašalj. Ublažava i druge simptome prehlade i gripe. Čaj od lipe uspješno smanjuje bolne simptome kod raznih upalnih stanja, uključujući artritis, giht te infekcijske upale. Koristi se i za prevenciju upale pluća, kao i za suzbijanje upale krvnih žila. Jedna od vrlo korisnih organskih tvari koja se nalaze u lipi je p-kumarinska kiselina, koja ima snažna diuretska svojstva. Ovaj spoj pospješuje izlučivanje mokraće i znojenje. Tako pridonosi eliminaciji toksina, viška soli, masti, vode i ostalih nepoželjnih tvari iz organizma. Lipov čaj pridonosi smanjenju tjeskobe, nervoze, nemira, panike i anksioznosti. Učinkovita je i kod kroničnog stresa te naglih promjena raspoloženja. Zbog blagih sedativnih učinaka čaj od lipe može biti od iznimne koristi onima koji pate od nesanice.

U čaju je sačuvan i djelić onog božanstvenog mirisa lipovog cvijeta, pa nas u hladnim zimskim urama može barem malčice podsjećati na toplo ljeta, ali ako želite baš kroz cijelu godinu imati sve bogatstvo tog mirisa uza se, možemo napraviti uljni macerat pa masažom potaknuti našu amigdalu da nas povede na đitu našim sjećanjima.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)