Sudsko vještačenje tragedije različito od MUP-ove eksperize

Izvještaj sudskih vještaka ozbiljno dovode u pitanje rad policijskih stručnjaka. Nalaz MUP-ove stručne grupe, koju je vodio državni činovnik Branko Smrekar, krajnje je dvojben i poprilično neozbiljan
Prva godišnjica kornatske vatrogasne tragedije, u kojoj su poginula dvanaestorica gasitelja iz Šibenika, Vodica i Tisnog, proći će bez komemorativnog skupa koji se trebao održati u šibenskom kazalištu: to je posljedica niza nesporazuma i međusobnog nerazumijevanja između familija koje su izgubile svoje najbliže, lokalnih samoupravnih tijela i državnoga vrha. Predsjednik Republike Mesić, te šefovi Vlade i Sabora Sanader i Bebić ni u jednom trenutku, po svemu sudeći, nisu imali ozbiljnu namjeru da se pojave na šibenskoj komemoraciji. Razilaženje među obiteljima oko dodjele odlikovanja, kao i nastala protokolarna konfuzija te solidariziranje triju predsjednika u pogledu neodlaska u Šibenik, iskorišteni su da se izbjegne prisustvovanje obilježavanju godišnjice nezapamćenog vatrogasnog stradavanja na Kornatu.
U prilog tome govori i činjenica da je predsjednik Stjepan Mesić za subotu, 30. kolovoza, znatno ranije uglavio susret u Orahovici s Harisom Silajdžićem, članom bosanskohercegovačkog Predsjedništva, i Filipom Vujanovićem, predsjednikom Crne Gore. S Pantovčaka opovrgavaju da je Mesić eskivirao put u Šibenik zbog bojazni od ogorčenih reakcija ožalošćenih obitelji i kažu da se predsjednik s tim ljudima susreo i 17. rujna 2007. i u proljeće ove godine, kad ih je primio u Uredu predsjednika. Dodaju i to da je licemjerno pokazivati jednodnevnu i komemorativnu brigu za te obitelji: državna administracija treba im biti pri ruci svih 365 dana, a vlast se treba pobrinuti da vatrogasni sustav bude ustrojen tako da se nikad ne ponovi kornatski 30. kolovoz 2007. godine.
Dvije definicije uzroka nesreće
Nema, međutim, sumnje da trojici najviših državnih dužnosnika suočenje s rodbinom stradalih ne bi bilo nimalo ugodno. Razlog tome jest službena tajnovitost oko uzroka tragedije, te brojni teško razumljivi i nelogični zaključci o kornatskom požaru što su plasirani na temelju nalaza ekspertne radne skupine koju je imenovalo Ministarstvo unutarnjih poslova. Naš list došao je u posjed multidisciplinarnog izvještaja koji je sačinila sedmeročlana grupa sudskih vještaka, a prema zahtjevu šibenskog istražnog suca Branka Ivića koji vodi postupak protiv Dražena Slavice, bivšeg zapovjednika šibenske vatrogasne postrojbe i jedinog okrivljenog za kornatsko gasiteljsko stradavanje: iz tog izvještaja, čije je dijelove prošlog tjedna u saopćenju prezentirao sudac Ivić, proizlazi da je nalaz MUP-ove stručne grupe, koju je vodio državni činovnik Branko Smrekar, krajnje dvojben i poprilično neozbiljan.
Dva izvještaja razlikuju se, ponajprije, u definiciji uzroka stravične smrti dvanaestorice vatrogasaca. Dok je Smrekarova grupa u medije izašla s vrlo neuvjerljivom i uvijenom tezom o eruptivnom požaru, skupina vještaka pod vodstvom dr. Miodraga Drakulića tvrdi da je na Kornatu, u klancu između brda Meja i Veli Vrh, došlo do prirodnog fenomena poznatog kao “izgaranje nehomogene plinske smjese”.
Biljke koje ne postoje
No, istražni sudac Ivić u svom priopćenju nije spomenuo dva momenta iz izvještaja sudskih vještaka, koji ozbiljno dovode u pitanje rad MUP-ovih stručnjaka. “Ovom prilikom napominjemo da se nalaz vještaka ne podudara sa strukturom vegetacije na otoku Kornatu, koju je prezentirala interdisciplinarna ekspertna radna skupina imenovana od strane MUP-a, a koju je u radnoj podskupini za vegetaciju vodio prof. dr. sc. Željko Španjol sa Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma. Naime, kao najčešće prisutne biljke na istraživanom području autori navode vrste: Stipa bromoides, Stipa pennata, Poa bulbosa, Poa sylvicola, Euphorbia spinosa i Cytissus spinescens. Koliko je vještaku poznato iz dugogodišnjih vlastitih istraživanja, na dotičnom terenu tih vrsta nema”, stoji u sudskom vještačenju, pa se nastavlja: “Nadalje, udio drvenaste vegetacije koju navode autori spomenute podskupine, a kreće se od 35 do 45 %, nikako nije moguć na tom terenu, prema saznanjima vještaka. Smatramo da se ovdje radi o bitnim razlikama u nalazu vještaka i interdisciplinarne ekspertne radne skupine, koje treba dokumentirati ovim putem, jer može imati utjecaja na procjenu dinamike širenja požara na otoku Kornatu.”
Rezultat žurbe
Drugi moment tiče se činjenice da su vještaci ustanovili kako se tzv. vatrogasna kruška nije nalazila na 212 metara nadmorske visine, kako piše u zapisniku o očevidu, nego je bila na 147,6 metara nadmorske visine, što je pogreška od čak 43 posto. Sudac Ivić propustio je spomenuti i još jednu, možda najvažniju, opasku iz nalaza vještaka. “Rezultati do sada provedenih numeričkih simulacija, zbog izuzetne složenosti aerodinamskih i termodinamskih pojava koje prate požarni proces, te relativno ograničenog vremena u kojem je trebalo obaviti sve faze modeliranja, nažalost ne mogu za sada biti osnova za donošenje relevantnih zaključaka o karakteru i dinamici širenja požara”, piše u sudskom vještačenju.
Prema neslužbenim informacijama, vještaci su bili pod pritiskom da svoj izvještaj dovrše do 30. kolovoza, kako bi se smirile napetosti među rodbinom mrtvih gasitelja. Rezultat žurbe, međutim, mogao bi biti upravo suprotan.

Grubišić: Uzrok tragedije se zataškava od početka
Najavu nedolaska na komemoraciju žrtvama kornatske tragedije, odnosno slanje izaslanika predsjednika Mesića, predsjednika Sabora Bebića i premijera Sanadera, za uglednog svećenika don Ivana Grubišića očit je znak da ljudi nisu prihvatili službeno tumačenje o uzroku tragedije, te da imaju svoje mišljenje i svoje razloge zašto to ne prihvaćaju. “Pitanje je koliko je bilo transparentno istraživanje o uzroku nesreće, jer ničim nije obrazloženo zašto je vojska bila na Kornatu i što su tamo radili. Mislim da se od početka zataškava pravi uzrok tragedije i da i zbog toga niti državni vrh nema snage suočiti se s tim ljudima, niti oni imaju volju da tome prisustvuju, jer to onda može biti jedna parada, nikako istinska komemoracija”, smatra Grubišić. Ustvrdio je da istinska komemoracija mora počivati na obrazloženjima i dokazima, a postoje sumnje, napomenuvši da je to dojam koji je stekao čitajući o kornatskoj tragediji. Za Grubišića je pitanje bi li se Mesić, Sanader i Bebić trebali pojaviti na komemoraciji, jer “pod pretpostavkom da znaju prave razloge, a da tamo glume, onda to nema smisla”.