Uporaba drvenog broda kao važan nacionalni segment

Pripadnost Hrvatske Mediteranu i Europi ne može se mjeriti samo gradnjom cesta i hotela, već u predstavljanju zemlje prioritet moraju dobiti i druge djelatnosti vezane uz more
Turistički identitet ne može se graditi na mastodontu za jeftinu klijentelu. Trenutak je da se okrenemo čistom moru, folkloru, običajima i brodogradnji, poručio je svima okupljenima na predavanju održanom na temu projekta obnove i uključenja drvenog broda u kulturni i gospodarski život Hrvatske prof. dr. Vladimir Skračić, koje se u sklopu manifestacije ZadarMore održalo u petak navečer u crkvi Sv. Dominika.
Prof. dr. Vladimir Skračić protom je istaknuo kako se pripadnost Hrvatske Mediteranu i Europi ne može mjeriti samo gradnjom cesta i hotela, već u predstavljanju zemlje prioritet moraju dobiti i druge djelatnosti vezane uz more.
– Svejedno, i danas, nastavio je Skračić, ako se izuzme maraton neretvanskih lađa i Latinsko idro, upotreba drvenog broda još uvijek nije prepoznata kao značajan nacionalni segment.
Skračić se tako zapitao je li moguće da se povijest ponavlja i da o nama više i bolje znaju u inozemstvu, ipak pritom iskazujući nadu kako je još uvijek moguće pobuditi interes za tradiciju brodogradnje, ali i kulture ponašanja na moru, za koju kaže da je potpuno poseban segment i o kojoj će, ako bude još živ, pričati i sljedeće godine.
Inače, kada je u pitanju “Projekt obnove i uključenja drvenog broda u kulturni i gospodarski život Hrvatske”, Skračić je pojasnio kako se radi o starom projektu u promijenjenim uvjetima. Razlozi za takav jedan projekt kriju se u činjenicama da još postoji velik broj pojedinaca kojima je tradicionalni brod i plovidba na srcu te kako je znatan broj manifestacija, muzeja i zavičajnih zbirki vezanih upravo uz drveni brod. Tu su i okupljanja i natjecanja vezana uz drveni brod koja potiču velik interes kod javnosti.
Kao rješenje on predlaže oformljavanje krovne udruge koja bi se bavila revitalizacijom drvenog broda. Također, dao je i prijedlog da drveni brodovi postanu zaštićeni spomenici kulture, pritom navodeći kao primjer Francusku u kojoj postoji registar drvenih brodova.