Zadar četvrti, peti – ili šesti hrvatski grad?

Zadru i Osijeku račune bi mogla pomrsiti Velika Gorica koja zadnjih nekoliko godina doživljava pravu demografsku ekspanziju. Naime, prema popisu iz 2001. godine Velika Gorica je imala 33.339 stanovnika, a samo sedam godina kasnije, 2008. godine, procjenjuje se da je u ovom gradu živjelo dvostruko više ljudi, a baratalo se brojkom od oko 60.000 žitelja

Zadrani s nestrpljenjem čekaju istinu – je li Zadar po broju stanovnika konačno pretekao Osijek i time postao četvrti najveći hrvatski grad?
Iako je Popis 2011. službeno završio prekjučer, popisivanje u tzv. tehnički popisni krug traje još danas.
Popisna građa se sređuje, a podatak o nekom približnom broju stanovnika u Zadru ne može se dobiti niti u najneslužbenijoj varijanti.
Pa kako stvari sada stoje, Zadrani će se ipak morati strpjeti do 30. lipnja kada će Državni zavod za statistiku objaviti prve rezultate Popisa 2011.
No podsjetimo da je pročelnik Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Josip Faričić, ujedno predsjednik Hrvatskoga geografskog društva, prije mjesec dana u Zadarskom listu govorio o tomu da je Zadar od Osijeka u posljednje vrijeme dinamičniji. Istočna Hrvatska, a samim tim i Osijek, kao njezino regionalno središte, znatno su stagnirali. Gospodarstvo tog dijela Hrvatske temeljilo se na industriji i poljoprivredi koje zbog rata, problema u privatizaciji i nedovoljne uključenosti u nacionalni prometni sustav oslabile. Nasuprot tome, Zadar svoj razvoj temelji na više različitih gospodarskih sektora, pri čemu valja istaknuti pomorstvo i suvremeni turistički procvat, razvoj uslužnih djelatnosti te posebno razvoj visokoškolskih, znanstvenih i kulturnih ustanova, što pridonosi kulturnoj preobrazbi.
U javnost su plasirane informacije da je Zadar već dostigao oko 90.000 stanovnika. No tu se ne radi o popisnim podacima niti o demografskim procjenama, već o podacima o boravištu. Razlog što se u posljednje vrijeme konstantno povećava broj osoba s (uobičajenim) boravištem u Zadru je i što Zadar nema prirez, pa su u našem gradu formalno zabilježeni i oni koji žive i rade u drugim hrvatskim gradovima koji imaju to financijsko opterećenje.
Prema popisu stanovništva u Zadru je 2001. godine bilo 70.000 stanovnika, čak šest tisuća manje nego na samom početku Domovinskog rata, 1991. godine. Osijek je u istom razdoblju izgubio 14.000 stanovnika pa je u zadnjem popisu 2001. godine u tom gradu zabilježeno 90.000 stanovnika.
No i Zadru i Osijeku račune bi mogla pomrsiti Velika Gorica koja zadnjih nekoliko godina doživljava pravu demografsku ekspanziju. Naime, prema popisu iz 2001. godine Velika gorica je imala 33.339 stanovnika, a samo 7 godina kasnije, 2008. godine, procjenjuje se da je u ovom gradu živjelo dvostruko više ljudi, a baratalo se brojkom od oko 60.000 žitelja. Ako se grad u zadnje tri godine nastavio povećavati istom dinamikom nije isključeno da će upravo Velika Gorica zauzeti četvrtu ili petu poziciju, a Zadar umjesto priželjkivanog četvrtog postati šesti po veličini grad u Hrvatskoj.

POGREŠKE PRI FORMIRANJU POPISNIH KRUGOVA U ZADRU: Dijelovi ulica “ispali” iz popisa

I jučer je u Popisni centar na Plouotoku dolazio velik broj osoba koje tijekom 28 dana službenog trajanja popisa nisu popisane. U nekim slučajevima je po srijedi bio osobni nemar, u drugima nesporazum s popisivačima ili pak nerazumijevanje treba li biti popisan u mjestu boravka ili pak u mjestu prebivališta.
Također, priznali su nam u Popisnom centru, tijekom formiranja popisnih krugova potkrao se i niz pogrešaka tako da neke ulice ili dijelovi ulica u Zadru nisu bili obuhvaćeni niti jednim popisnim krugom. Te dijelova grada jučer i danas obilaze popisivači.