Predstavljen autonomni podvodni dron Blucy

Tijekom drugog i posljednjeg dana konferencije »Inovativna rješenja za održivost Jadranskog mora« koja se po hibridnom modelu održala u Zadru među zaista brojnim zanimljivim temama i govornicima istaknula se Blucy, podvodni dron koji u prvu istraživačku misiju kreće polovinom svibnja u Splitu.

Zanimljive teme
Sudeći prema nizu zanimljivih tema koje su predstavljene drugog dana konferencije, kada autonomni podvodni dron Blucy krene u istraživanje morskog dna, na snimkama kamere koje će isporučiti istraživačima moguće da budu predstavnici ‘velike četvorke’: četverozupka, tamna mramornica, plavotočkasta trumpetača i plavi rak. To su invazivne vrste egzotičnih riba od kojih su pojedine jestive, pa čak i ukusne, dok druge ugrožavaju ili štetno utječu na bioraznolikost.
Na konferenciji ih je predstavio prof. Jakov Dulčić i sudeći po rastu temperature Jadrana, ukoliko ne pokrenemo program sustavne zaštite, izgledno je da ćemo egzotične ribe u našem moru viđati sve češće što bi moglo imati značajne posljedice na ravnotežu morskog ekosustava. Možda ćemo se u budućnosti prilikom izvlačenja ribe koja je zgrizla udicu češće zapitati: »A koja je ovo riba?«.
Pozitivni primjeri iz dosadašnje prakse zaštite mora i oceana postoje, iako se broje u promilima. Naime, na globalnoj razini do 2020. g. bio je cilj zaštititi 20 % površine svjetskih mora i oceana, no trenutno smo na manje od 8 %.
– Na Mediteranu situacija izgleda nešto bolje jer 9,68 % Mediteranskog mora nosi neku vrstu zaštite, od čega ipak samo 0,03 % zaštićenih područja osim plana upravljanja koji se provodi, također i sustavno monitorira i prati rezultate, odnosno ispunjava li zaštita zadane ciljeve, istaknuo je Mosor Prvan, stručni suradnik za zaštitu mora u WWF Adriji.

Primjer dobre prakse
Situacija u hrvatskom dijelu Jadranskog mora je ipak nešto bolja. Odličan primjer iz prakse o zaštiti Jabučke kotline predstavio je Igor Isajlović s IZOR-a. Jabučka kotlina je ključno mrjestilište koćarskih vrsta u našem moru i dugi niz godina je bila i najvažnije ribolovno područje za hrvatske i talijanske ribare. Prvi put je zaštićena 2015. g. i u samo godinu dana rezultati su bili impresivni, međutim po isteku tih 12 mjeseci zaštite došlo je do naglog otvaranja područja i svi pozitivni efekti su poništeni.
Poučeni time, 2017. godine ponovno je proglašena zaštićenim područjem bilateralno s Italijom, u trajanju od tri godine. Sljedeći je cilj postavljanje trajne zaštite obzirom da riba ne poznaje granice zaštite pa se pozitivni efekti reflektiraju znatno šire, a osim ugroženih morskih staništa, pozitivan je i efekt na gospodarstvo. Cijelo to područje zaštićene ribolovne zone Jabučke kotline je svega oko 3 % ukupne površine Jadranskog mora, a područje totalne zabrane izlova u Jabučkoj kotlini čini oko 1 % (oko 1400 km2) i neovisno što je riječ o tako malom području, zaštita je dala neočekivano dobre rezultate.
Zahvaljujući odličnim rezultatima ove zaštite koje su Hrvatska i Italija samoinicijativno provele, Europska Unija je prepoznala model kao primjer dobre prakse te je po njemu napravljen pilot projekt za daljnju implementaciju na područje Južnog i Sjevernog Jadrana. U tijeku su pregovori da po istom principu Albanija i Italija zaštite dio Otranta, potom da se zaštite podvodni kanjoni u blizini Barija i područje otvorenog Sjevernog Jadrana u svrhu zaštite lista, jakobove kapice i drugih organizama.

Turističko koćarenje
Na konferenciji koju su po hibridnom modelu organizirali strateški projekt InnovaMare i projekt SushiDrop, i koju je u dva dana pratilo preko 700 sudionika, odgovor na pitanje kako zaustaviti pretjerani izlov i zaštititi morska staništa bez ugroze za gospodarstvenike koji od ribolova žive ponudio je ribar, Joško Pedišić. On je svoju primarnu djelatnost preusmjerio na turističko koćarenje. Riječ je o jednodnevnom izletu u sklopu kojeg posjetitelji plove, upoznaju se s načinom lova ribe koćom, konzumiraju ulov na brodu, druže se s posadom i educiraju se o važnosti brige o moru. Financijski efekt je jednak, istaknuo je Joško Pedišić, a pozitivni efekti na okoliš višestruki.
– Ribolovni napor kod klasičnog koćarenja traje 15 sati, dok on pri turističkom koćarenju traje svega sat i pol, tj. deset puta manje, što prati i potrošnja goriva. Kod klasičnog koćarenja potroši se 500 litara u usporedbi sa 140 litara nafte prilikom turističkog koćarenja, uz dnevnu neto dobit od 1100 eura u usporedbi s 400 eura dnevne dobiti pri klasičnom kočarenju, objasnio je.

Neinvazivne i precizne metode
Osim najsuvremenije optičke, u Blucy dron ugrađena je i najbolja akustična tehnologija. Dron koji su znanstvenici Sveučilišta u Bologni izradili u sklopu projekta SUSHI DROP, u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo (IZOR), udrugom Sunce i Splitsko-dalmatinskom županijom opremljen je sustavom vođenja, kontrole i navigacije koji mu omogućuje samostalno istraživanje u trajanju do šest sati na dubinama od preko 200 m, bez ljudskog nadzora.
Modularna arhitektura podržava brzu prilagodbu na konfiguraciju terena tako da će se zahvaljujući Blucy napokon imati sveobuhvatne podatke o stvarnom stanju na velikim dubinama i područjima koja su za ronioce bila prerizična za istraživanje. Do sada se morsko dno, do ograničene dubine analiziralo fizičkim vađenjem organizama, dok će se zahvaljujući inovacijama iz područja robotike i senzorike ubuduće to raditi neinvazivnim metodama te moći preciznije pratiti riblje stokove i zaštititi bioraznolikost Jadranskog mora.