Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Naša stvarnost – mladi, nezaposleni, razočarani

29.06.2012. 22:00
Naša stvarnost – mladi, nezaposleni, razočarani


Prema istraživanju Mreže mladih Hrvatske, u prvom kvartalu 2011. godine Hrvatska je, u usporedbi s 27 zemalja članica EU-a, imala drugu najvišu nezaposlenost mladih u dobi od 15 do 24 godine. Gori rezultat bilježila je samo Španjolska s oko 43 posto


Kakvo će biti hrvatsko društvo ako cijela jedna generacija ne dobije priliku doživjeti vrhunac svog profesionalnog razvoja? Hoće li to biti društvo u kojem će postati normalno da netko tko je završio fakultet preživljava od napojnica radeći kao konobar? Hoće li biti društvo neispunjenih potencijala pojedinaca i društva u cjelini? To su samo neka od pitanja koja muče mlade ljude čiji je pogled na posljedice ekonomske krize i rastuću nezaposlenost istraživao projekt Mreže mladih Hrvatske, proveden u suradnji s još sedam partnerskih organizacija. Motivirani položajem mladih na tržištu rada, nastojali su artikulirati iskustvo mladih polazeći od osnovne pretpostavke da nitko u Hrvatskoj ne zna kako je to biti mlad i nezaposlen bolje od – mladih i nezaposlenih.
– Trenutno položaj mladih na tržištu rada je katastrofalan. Kada se gledaju podaci za Europsku uniju, Hrvatska se, po nezaposlenosti mladih, “bori” za neslavno drugo mjesto s Grčkom. Stoga smo željeli utvrditi kako mladi vide problem nezaposlenosti, koje ključne probleme detektiraju u javnim politikama te u kojem smjeru vide rješenja, objašnjava voditelj istraživanja Nikola Buković.
Podaci koje su, za potrebe studije, preuzeli iz statistike Eurostata, doista su poražavajući: u prvom kvartalu 2011. godine Hrvatska je, u usporedbi s 27 zemalja članica EU-a, imala drugu najvišu nezaposlenost mladih u dobi od 15 do 24 godine. Gori rezultat bilježila je samo Španjolska s oko 43 posto, dok je Grčka bila na oko 38 posto, odnosno u rangu s Hrvatskom. S druge strane, država s najnižom stopom nezaposlenosti mladih u Europi u tom je trenutku bila Nizozemska, s oko sedam posto.
Početna pozicija
Kroz formu tzv. strukturiranog dijaloga, istraživanje se bavilo različitim temama koje utječu na (ne)zaposlenost mladih, poput sustava obrazovanja, djelovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, vještina traženja posla, ponašanja poslodavaca, dostupnosti radnih mjesta…
“Ja sa pet godina na pravu… Ja kad dođem u ured, ko da nikad nisam vidjela pravo. Jer je praksa totalno drukčija od teorije.
Zapravo, ovo je meni… I to mi govore svi. Nakon godinu dana se još, zapravo, uče kako radit’ i šta radit’. Zapravo počinješ ponovno od nule. Što onda dovodi do ovog problema…”, jedno je od iskustva koje je, kad je posrijedi sustav obrazovanja, s istraživačima podijelila djevojka iz Rijeke. Obrazovanje bi, pojašnjavaju autori studije, trebalo pojedince opremati potrebnim setom alata za uspješan izlazak “u svijet”.
“U kojoj je mjeri ono uspješno? Ako sudimo prema onome što kaže sudionica iz Rijeke, obrazovanje u Hrvatskoj mladu osobu ne stavlja (nužno) u posebno dobru početnu poziciju. Stanje u sustavu obrazovanja je definitivno prepoznato kao jedan od temeljnih diskursa koje sudionici vežu uz problem nezaposlenosti”, navodi se u studiji.
Zapošljivost prvostupnika
I sudionici istraživanja iz Karlovca, ali i drugih gradova uglavnom smatraju da “značajan broj mladih koji izlaze iz sustava obrazovanja nema potrebne vještine, stavove, znanja i druge osobne karakteristike potrebne za uspješno obavljanje posla u modernoj ekonomiji”. Ni tzv. Bolonja nije dobro prošla jer nije ispunila očekivanja vezana uz zapošljivost prvostupnika. “Prisutan je i određeni stupanj nezadovoljstva kvalitetom nastavnog kadra, pri čemu sudionici takvo stanje često povezuju s podcijenjenošću tog zanimanja u Hrvatskoj. Prema riječima sudionika obrazovni sustav isto tako nije lišen problema korupcije i nepotizma, što dovodi do toga da brojni ljudi stječu diplome bez pravih kompetencija”, navode autori studije.
Mladi su, sasvim očekivano, nezadovoljni i stanjem u gospodarstvu Hrvatske općenito, no voditelj istraživanja Buković ističe da postoji i jedna osobitost u njihovim stavovima.
– Mladi u Hrvatskoj velikim dijelom vide problem u smanjenoj ponudi radnih mjesta. Zanimljivo je, međutim, i da naglašavaju važnost industrijske proizvodnje, iako su oni generacija koju mnogi smatraju generacijom postindustrijskog društva, napominje Buković. Dio sudionika istraživanja, doduše, smatra da poslova ima iako ljudi možda neće naći posao u struci. No, većina ipak ocjenjuje da poslova nema te upozoravaju da “čak i stjecanje zvanja koja su donedavno jamčila ‘siguran’ posao više nije jamac da mlada osoba neće iskusiti produljeni period nezaposlenosti. Primjećuju da je realnost hrvatskog tržišta rada takva da su mladima često nedostupni i (vrlo) slabo plaćeni poslovi”.
Rodbinske veze
Mladi su uglavnom značajno nezadovoljni i postupanjem domaćih poslodavaca. Rezultati analize upućuju na to da im zamjeraju netransparentnost pri zapošljavanju, “koja obuhvaća sklonost selekciji po različitim nepotističkim osnovama, pri čemu ključnu ulogu obično imaju rodbinske veze i ovisnost o vladajućoj političkoj garnituri”.
“Primjećuju da oglašavanje posla ne jamči iskrenu volju poslodavca da zaposli najboljeg kandidata te da se kriteriji često prilagođavaju već odabranim kandidatima”, navodi se u studiji.
Sudionici su rapravljali i o potezima države pri čemu su uglavnom izražavali negativan stav prema postojećem radnom zakonodavstvu.
“Dok jedni navode kako su zakoni kod nas tek ‘hrpa slova na papiru’ upozoravajući na njihovo neprovođenje, drugi problem vide u činjenici da je provedba nedovoljno kvalitetna, stavljajući u prvi plan ulogu korumpiranih javnih dužnosnika”, ističe studija.
Mladi su većim dijelom nezadovoljni i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje od kojega očekuju konkretnu pomoć, a žale se da ih HZZ uglavnom samo formalno “procesuira kroz sustav”.
– Pojedinci prepoznaju rad pojedinih službenika u Zavodu, ali generalno su nezadovoljni funkcioniranjem sustava u cjelini, kaže Buković, dodajući da očekivanja od HZZ-a često nadilaze zakonske okvire rada te institucije, a nerijetko i njezine kapacitete.


UMJERENO OPTIMISTIČNA PERSPEKTIVA




Dio istraživanja bile su i konzultacije putem internetske stranice www.mladi-rade.net. Anketu su ispunjavale osobe u dobi od 15 do 30 godina. Ispunio ju je 1041 ispitanik, od početka prosinca do druge polovice ožujka. Rezultati tih konzultacija pokazuju da, unatoč visokoj stopi nezaposlenosti, gotovo polovica sudionika ankete smatra da je osobama u dobi od 18 do 30 godina u Hrvatskoj lakše naći posao nego onim iz dobne skupine od 40 do 50 godina, dok 38,81 posto smatra da je mladima teže naći posao nego onima koji su u 30-im godinama života.
“Čak 59,9 posto ispitanika dijeli mišljenje da je mladima znatno lakše pronaći zaposlenje nego onim u dobi od 50 i više godina. Ovakva perspektiva bi se mogla nazvati umjereno optimističnom, no pri tome je potrebno uzeti u obzir da je većina sudionika koji su sudjelovali u internetskim konzultacijama još uvijek u sustavu obrazovanja te još uvijek nisu iskusili sve izazove na tržištu rada”, navode autori studije.


DEBELA VEZA PREDUVJET ZA POSAO


Kad su u pitanju uzroci nezaposlenosti mladih, većina anketiranih se opredijelilo za to da su poslovaci nespremni zaposliti mlade ljude bez radnog iskustva. Oko jedne trećine kao uzrok je navelo nedostupnost radnih mjesta za prvostupnike, a isto toliko krivi obrazovni sustav koji mlade ne uči potrebnim znanjima i vještinama.
“Ovakva distribucija odgovora indicira da mladi vide poslodavce i obrazovni sustav kao relevantne čimbenike problema nezaposlenosti. Stoga ne iznenađuje što 55,04 posto sudionika internetskih konzultacija ističe da bi mladim ljudima u bržem pronalaženju posla pomogla stručna praksa tijekom trajanja obrazovanja te poticaji poslodavcima za zapošljavanje mladih (53,51 posto). Zabrinjavajuća je činjenica da čak 56,48 posto sudionika internetskih konzultacija smatra da je preduvjet za dobivanje posla u Hrvatskoj ‘debela veza’, a tek zatim slijede relevantno prethodno radno iskustvo te vještine i kompetencije potrebne za obavljanje takvog posla”, otkrilo je on-line ispitivanje.
Mladima su za visoku stopu nezaposlenosti odgovorni prije svega Vlada, a potom poslodavci te općine, gradovi i županije. Što se tiče pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, 44 posto ispitanika smatra da će se njihova situacija na tržištu rada popraviti, trećina da će ostati ista, a ostali da će se pogoršati.