In memoriam Franjo Smiljanić Hari (1951. – 2012.)

Minule subote, 28. srpnja  2012. godine u 62. godini  života u Zadru je preminuo  prof. dr. sc. Franjo Smiljanić,  povjesničar, sveučilišni profesor Odjela za povijest u  Zadru. Profesor Franjo Smiljanić rodio se 1. siječnja  1951. godine u Delnicama.  Godine 1976. diplomirao je  studijsku grupu arheologija  – povijest, a po završetku  studija ostao je raditi na tadašnjem Odsjeku za povijest  Filozofskog fakulteta u Zadru kao asistent akademika  Stjepana Antoljaka. Doktorat iz povijesnih znanosti  stekao je 1990. godine obranivši disertaciju naslova “Teritorijalno – administrativno  uređenje Dalmatinske Hrvatske od 10. do 15. stoljeća:  s posebnim osvrtom na nastanak i razvoj županijskog  uređenja”. U veljači 2011.  godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Čitav  svoj radni vijek proveo je u  različitim znanstveno-nastavnim zvanjima na Odjelu  za povijest zadarskog  Sveučilišta.
Svoj istraživački interes  usmjerio je prema proučavanju teritorijalno-administrativnog uređenja srednjovjekovne hrvatske države u rasponu od 10. do 15. stoljeća,  posebno ga je zanimala povijesna toponimija srednjovjekovnog zadarskog posjeda  i šire okolice, a u posljednjim  se godinama života intenzivno bavio proučavanjem  srednjovjekovnih hrvatskih  institucija: župana, didića i  staraca. Profesor Smiljanić  spada u onaj red naših povjesničara koji je neprestano  pratio dostignuća svjetske  historiografije i to ne samo iz  onih područja na čije se istraživanje u svom znanstvenom radu uže opredijelio,  već i iz svih ostalih. Posebnu  je pažnju usmjeravao na  praćenje suvremenih teorijskih trendova u svjetskoj  historiografiji, a s jednakim  se žarom zanimao za dostignuća srodnih znanstvenih grana kao što su antropologija, sociologija i arheologija što je osobito vidljivo iz njegovih najnovijih  studija.
Autor je nekoliko desetaka  znanstvenih studija, među  kojima su važnije “Nastanak  i razvoj srednjovjekovnoga  Knina” iz 1984. godine, “Teritorij i granice Kninske  županije u srednjem vijeku”  iz 1988. godine, “Teritorij i  granice Sidraške županije u  srednjem vijeku” i “Građa za  povijesnu topografiju Kninsko-drniškoga kraja u srednjem vijeku” iz 1990. godine, “Neka zapažanja o posjedu crkve Sv. Jurja u Putalju” iz 1992. godine, “Prilog  proučavanja županijskoga  sustava Sklavinije Hrvatske”  iz 1995. godine, “Neke topografske dileme vezane uz  vijesti o smrti kralja Zvonimira” i “Teritorij i granice  Lučke županije u srednjem  vijeku” iz 1997. godine, “Neka zapažanja o teritoriju i  organizaciji Bribirske županije u srednjem vijeku” iz  2003. godine, “O položaju i  funkciji župana u hrvatskim  srednjovjekovnim vrelima  od 9. do 16. stoljeća” iz 2007.  godine, “Jesu li komunalne  utvrde Stražice na zadarskom komunalnom posjedu  doista kasnoantičke?” iz  2010. godine, te “Neka topografska zapažanja o prostornoj organizaciji sela  Tršci” iz 2011. godine. Godine 2011. objavio je knjigu  “Studije o srednjovjekovnim  slavenskim/hrvatskim institucijama” dajući njome, kako je to u recenziji napisao  prof. dr. sc. Mladen Ančić,  važan prinos istraživanju  slavenske povijesti u okvirima koje su krajem 20. i  početkom 21. stoljeća zacrtali radovi autora kakvi su  Andrej Pleterski, Paul Barford ili Florin Curta. Bio je  sudionikom desetaka znanstvenih skupova u zemlji i  inozemstvu, te istraživač na  nekolicini znanstvenih projekata, u posljednjih nekoliko godina na projektu profesora Mladena Ančića “Temeljni parametri društvene  konstrukcije hrvatske srednjovjekovne zbilje”.
Osim znanstvenim, profesor Franjo Smiljanić istakao  se i nastavničkim radom. Na  Odjelu za povijest posljednjih je godina držao nastavu  iz kolegija “Povijest jugoistočne Europe u srednjem vijeku” i “Hrvatska povijest u  ranom novom vijeku”. Držao  je nastavu i na poslijediplomskim, odnosno doktorskim studijima, bio mentor  izradi desetaka diplomskih i  nekoliko doktorskih radnji.