TURISTI I KOZE U BESPUĆIMA BUKOVICE Suša prijeti povrću i maslinama u Ravnim kotarima

Izostala ljetna gužva kako na plažama tako i na prometnicama. Dok se iznajmljivači apartmana bore za svakog rijetkog gosta oni koji su u Ravnim kotarima krenuli putem seoskog turizma mogu se pohvaliti da su puni cijele sezone. Onaj tko hoće istinski odmor bježi od gužve u oazu mira gdje će napuniti baterije za cjelogodišnji stresni život.
Seoske kamene kuće, dvorišta s domaćim životima, ali obavezno s bazenom pružaju sve mogućnosti odmora.

Turisti u bespućima
Dok je za neke odmor izležavanje na plaži drugi ga koriste šetnjom ravnokotarskim i bukovačkim bespućima ili vožnjom bicikla s malom ili gotovo nikakvom mogućnošću zarazom koronom.
Mir i ljepotu koji pružaju takva bespuća nitko ne može zamijeniti. Iako takvi prostori, pogotovo u Bukovici, su vrlo malo gotovo nikako stavljeni u funkciju turizma ipak se nešto događa.  Tipičan pejzaž kao iz filmova Krste Papića samo što umjesto jedrih seoskih djevojaka zagrnute vuštanom i u debelim vunenim kalcama susrećemo turistkinje iz neke strane zemlje gdje tjeraju bicikl bez obzira na sunce i žegu s obaveznim slušalicama na ušima.
Tko može odoljeti ljepoti. Tipičan bukovački ili bolje reći velebitski krš s oskudnim pašnjacima gdje se izmjenjuju šumarci hrasta i graba sa mediteranskim travama. Iznimno suha godina teren čine surovijim nego je u stvarnosti.

Tajne šare jarice 
Teren na kojem mogu obitavati samo koze i to naše autohtone bukovačke ili kako ih zovu tamošnji žitelji „Šare koze“ zbog boje dlake koja je većinom kombinacija sive i crne boje.
O kvaliteti mesa ove pasmine nije potrebno govoriti. Pravi bonkulovići i iskonski gušticiri gdje spada i naš urednik Nedo kao i poznati sirar Gligora tvrde da nema ničeg boljeg od šare jarice spremljene na lešo u ovo vruće vrijeme.
U tajne šare jarice pokušala je proniknuti i naša ekipa i uz pomoć dobrog poznavatelja tajni jaretine Ivana rođenog   Prominca iz Kijeva došli smo do nekih spoznaja, a on je sve saznao od rođaka Duje koji na Dinari drži stado od 200 koza.

Brst pretvaraju u mlijeko   
-Ova koza u ishrani 70 posto koristi brst, a samo 30 posto travu. Da je tome tako može primijetiti svaki putnik namjernik koji putuje velebitskim i dinarskim bespućima. Tamo gdje je intenzivna ispaša koza vegetacija drvenastih sastojaka, prvenstveno hrasta i graba je niska jer su je koze pobrstile, pojašnjava Ivan. Osim toga skačući s kamena na kamen po pašnjacima mišići im ojačaju i meso je kompaktnije nego kod koza koje žive na pašnjacima u drugim područjima, a pogotovo onih što su na štalskom uzgoju.
Koza može pretvoriti širok spektar vegetacije u ukusno i hranjivo mlijeko, što predstavlja svojevrsni fenomen. Koristi širi izbor biljaka od ovaca i krava, može opstati na podnebljima gdje druge domaće životinje ne mogu, iako je daleko od istine izreka da „koza jede sve“.

Poseban okus mesa  
Drugi razlog je u sastavu ispaše. Veliki je broj aromatičnih i ljekovitih biljaka koje daju poseban okus mesu. Takvog bilja ima kroz cijelu godinu. Upravo ovih dana započela je cvatnja vrijeska kojeg dolaze sakupljati dobri poznavatelji ljekovitog bilja za pripremu čajeva i raznih napitaka.
Područje uz kanjon Zrmanje i Krupe prepoznali su brojni turisti koji na žalost za sada mogu samo uživati u njegovim ljepotama. Doduše začeci seoskog turizma postoje, ali sve je to malo u usporedbi s mogućnostima koje stoje investitorima na raspolaganju.
Ostavljamo Bukovicu u njezinoj ljepoti i miru i krećemo kroz Ravne kotare put Zadra.

Suša i maslinina muha
Suša u Kotarima svakim danom sve žešća i dok u kontinentalnim krajevima mole Boga da prestane kiša ovdje bi prava kiša bila cjenjenija od suhog zlata. Masline su dobro ponijele gotovo na cijelom ravnokotarskom prostoru, ali na njima se vide prvi tragovi pomanjkanja vode.
Maslinari koji imaju mogućnost ovih dana obavljaju zalijevanje jer najgore je ukoliko maslina doživi stres zbog nedostatka vode. Tada se prekida sinteza ulja koja ovih dana će započeti kao i vegetativni porast s manjom diferencijacijom pupova u slijedeće proljeće.
Osim toga ovotjedna žega pokrenula je raspravu na društvenim mrežama o pojavi dinamike leta maslinove muhe. Brojnim maslinarima kontrolne žute ploče orijentacija su dinamike leta maslinove muhe, a kako se na pločama pohvata sve i svašta samo dobri i iskusni maslinari prepoznaju maslinovu muhu. Praćenje dinamike leta maslinove muhe pomoću žutih ploča je najpouzdanija metoda, jer kada se uhvate tjedno dvije muhe na ploči potrebno je intervenirati i krenuti u njeno suzbijanje.

Kako izračunati srednju dnevnu temperaturu?   
Brojne maslinare zbunjuju literaturni podaci da muha odlaže sterilna jaja kada su srednje dnevne temperature iznad 32 stupnja Celzijusa. Srednje dnevne temperature su različite od onih koje pratimo putem raznih aplikacija, televizije i ostalih medija. Ti podaci su maksimalne temperature izmjerene u meteorološkoj kućici na visini od dva metra u najtoplijem dijelu dana.
    Srednjom dnevnom temperaturom, pokušava se okarakterizirati stanje temperature zraka tijekom cijelog dana, s nekoliko mjerenja u točno odabranim terminima.
Za potrebe proučavanja klime na klimatološkim postajama temperatura se mjeri tri puta na danu u 7 sati ujutro, u 14 poslije podne i u 21 sat navečer po zimskom vremenu jer je ono stvarno ili jedan sat kasnije po ljetnom računanju vremena. Iz tih podataka prema, formuli: (Tsred D) = (T7 + T14 + 2 T21) / 4 izračunava se srednja dnevna temperatura zraka koja za prethodni dan može se pronaći na brojnim meteorološkim portalima za pojedina područja, između ostalih i zadarske regije.