Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Kako se oporaviti od korona krize? Infrastruktura je OK, ali rast mora povući privatni sektor

30.08.2020. 07:01


Države su prvo svoje ekonomije zaključale, a sada ih spašavaju na sve moguće načine, fiskalnim i monetarnim poticajima, mjerama za oporavak tržišta rada, a u Europskoj uniji se sprema i možda najveći investicijski ciklus od Drugog svjetskog rata, neki novi New Deal, koji bi u još uvijek fragilnim, štoviše, čak i u pogoršanim epidemiološkim uvjetima Europi trebao omogućiti da se iz recesije digne.
Hrvatska je dio EU-a, što itekako pomaže, no iako možemo računati na pozamašan europski novac, ne budemo li ga znali potrošiti na pravi način, sporije ćemo se od drugih oporavljati, te dodatno produbiti jaz između domaće i razvijenih europskih ekonomija. Drugi kvartal je u cijeloj Europi označio stravično duboki pad, prije svega jer je potrošnja u jednoj fazi gotovo u potpunosti zaustavljena, odnosno segment gospodarstva koji se temelji na komunikaciji, kontaktu, putovanjima, fun&leisure sektoru, ukratko svemu onome što ustvari i predstavlja europski način života. Priče da su se rijeke ponegdje navodno pročistile, a ptice i ribe vratile, dojmile su me se kao stanovnika planete, ali kao društvenom biću, važnije su mi neke druge stvari.
To što cestama automobili nisu vozili, a zrak zbog toga bio čišći, isto me nije previše dotaklo, u smislu što bih radije udisala urbani smog pa da znam da se »ipak kreće«. Otkako su pak karantene obustavljene, odnosno taj oblik borbe s pandemijom »ispucan«, jer si valjda malo tko više može, ekonomski i politički, priuštiti totalni lockdown, počela je borba s epidemiološkim i ekonomskim očekivanjima: jesmo li pesimisti ili optimisti, gdje vidimo da će svijet biti za mjesec, dva, tri, a gdje za godinu dana. Korona nažalost ne posustaje, a ako je tako po ljeti, teško da će zima donijeti išta dobro.


Tiskanje novca
Države izlaze s novim jesenskim planovima oporavka, mjerama, poticajima, središnje banke i ne pomišljaju na to da prestanu tiskati novac – monetarna politika Europske središnje banke sigurno će ostati ekspanzivna ove, a vjerojatno i iduće godine. Štoviše, ECB drži i ključnu kamatnu stopu ispod nule kako bi se potaknulo kreditiranje poduzeća, a bez obzira na to što se banke i vlasnici kapitala bune, iz te monetarne institucije stižu signali kako se spuštanje stope u negativan teritorij neće zaustaviti: ona bi mogla zaroniti i ispod sadašnjih 0,5 posto. Jer, iako Europa sada koristi sve fiskalne i monetarne poluge rasta, njeni planovi i vizije usmjereni su ka poticanju privatnog sektora. Nije smisao europskog plana za razvoj da se ekonomija »podržavi«, već da se tržište iznova emancipira.
I Hrvatska čeka svoj plan za oporavak koji će nam s obzirom na podatak DZS-a o ogromnom padu BDP-a u drugom kvartalu od čak 15,1 posto zaista što prije trebati. No, u timu koji ga osmišlja samo su ministri: nema nikoga ni iz privatnog sektora ni iz akademske zajednice. Ukazuje to da bi se sve karte ponovno mogle baciti na javnu potrošnju i državne infrastrukturne investicije. Privatni sektor ako se na to uspije »nakačiti« izvrsno, a ako ne, opet dobro.
Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da bi naš plan za oporavak trebao ići u dva pravca, prvo prema pomoći privatnom sektoru, u smislu da mu se osigura likvidnost i omogući da pokrene investicije koje će omogućiti dugoročnu održivost, te ako je riječ o javnom sektoru, onda ne samo prema državi i njenim infrastrukturnim investicijama, kakve smo navikli gledati, u prometnu infrastrukturu i zgrade, već sve treba decentralizirati, odnosno omogućiti lokalnoj samoupravi da participira i da se razvija.
– Sredstva se međutim ne smiju dijeliti po linearnom principu »svima jednako«, nego temeljem projekata, a lokalna samouprava ipak ima neke projekte »pametni gradovi/općine«, širokopojasna mreža itd. To je koncept »grada u selu« (smart village). Na lokalnoj se razini ipak dešavaju neke promjene koje se na državnoj nikad neće. Iako imamo taj problem lošeg upravljanja i na lokalnom nivou, »lokalni šerifi« ipak se s vremena na vrijeme smjenjuju, a na državnoj razini ne – uvijek je isto. Korona je zapravo prilika da osmislimo razvoj na održivim osnovama i napravimo snažniji zaokret u normalnu tržišnu privredu, tako što će se napraviti uvjeti da se razvijaju poduzeća, mala i srednja, startupovi, te ona najbolja poduzeća koja će onda dati svoj maksimum. Ako ne, ako se opet budu financirale samo državne investicije, onda ćemo ovaj ostatak etatističkog modela dodatno zabetonirati, tumači Novotny.


Podržati najbolje
Analitičar Velimir Šonje veli da je dosadašnje iskustvo kroz operativni program Konkurentnost pokazalo da je povlačenje sredstava u tom programu, u kojem razmjerno najviše sudjeluje privatni sektor, razmjerno najveće.
– Osim toga, upravo ta vrsta programa najbrže i izravno utječe na trajno povećanje konkurentnosti i produktivnosti, što bi trebao biti krajnji cilj upotrebe EU sredstava. Korist od izvrsne infrastrukture samo je polovična ako ulaganja ne podižu konkurentnost i produktivnost – upravo zbog toga se primjerice Portugal i Grčka nisu uspjeli znatno razviti na EU fondovima i ne bismo trebali ponavljati njihovo iskustvo, poručuje Šonje.
I iz Hrvatske narodne banke nedavno su upozoravali da je izloženost poslovnih banaka prema državi prevelika. To nije dobro ni za državu, ni za banke, kojima su to sigurni, ali niskoprofitabilni plasmani, a najgore je za privatni sektor, privredu, koja do jeftinog novca puno teže dolazi. I ovaj europski novac trebao bi se, podvukla je nedavno HNB-ova Martina Drvar, dati odlikašima, najboljim tvrtkama, inovatorima, onima koji su spremno prošli i kroz ovu krizu, onima koji znaju i mogu sve ostale povući naprijed. No, kod nas je i inače većinom sve okrenuto problemima, a malo kad rješenjima.




 


Sve više države, sve manje društva


Dok imamo dakle vođeni oporavak, epidemiološki i ekonomski, a vodi ga država (u Hrvatskoj i Stožer), društva je sve manje. Sve je manje interakcije, sve više isključenih, ali i bolesnih od drugih bolesti, sve više rada od kuće, škole on line, sve manje druženja, sve više patroniziranja… Obitelj jača kao glavna »ćelija«, ona koja uči, ona koja oblikuje. Nadajmo se da nije riječ o nekom novom, još perfidnijem konzervativnom udaru.