Dukić: Mještani ne smiju trpjeti zbog nečijih sitnih interesa

Mjesni odbor Silba konstituiran je iz trećeg pokušaja, Jazine I morale su također na izvanredne izbore, a Premuda je i nakon ponovljenih izbora ostala bez predsjednika. Velika je to šteta, upozorava zadarski gradonačelnik Branko Dukić, koji smatra da bi se kandidati za čelnike mjesnih odbora ipak trebali izdići iznad osobnih interesa te gledati prije svega interes mjesta.
No, i konstituiranje Mjesnog odbora Silba i izostanak bilo koje kandidature s Premude, kao i reizbori u Jazinama I, kazuju da se sve teže formira vlast čak i u ovim malim jedinicama lokalne vlasti. Problem nastaje kada niti jedna lista ne osvoji natpolovičnu većinu glasova te treba ući u koaliciju s nekom drugom listom.
Tada, naravno, počinju svađe oko toga tko bi trebao voditi Mjesni odbor, tko je najzaslužniji ili koga mještani više vole. Najnoviji je primjer za to nedavno konstituiranje Mjesnog odbora Silba u kojemu nositeljica nezavisne liste, Diana Klanac, nije htjela koalirati sa također nezavisnim Geraldom Baranovićem, iako je ovaj dobio najviše glasova. Razlog je bio pomalo bizaran – smatrala ga je »starim i manje upotrebljivim«. Međutim, reklo bi se da je, u nedostatku pravih argumenata, Klanac ipak posegnula za potpuno promašenom konstatacijom s obzirom da su mještani na izborima jasno pokazali koga žele za svojega predsjednika. Da su nesuđenoj predsjednici Silbe argumenti bili neuvjerljivi, odnosno da se radilo ipak o tome da, unatoč manjem broju glasova, ona preuzme rukovodstvo mjestom, kazuje i činjenica da je u trećem pokušaju konstituiranja Mjesnog odbora Klanac svoj glas dala – tri godine starijem kandidatu s liste Reformista.

Najvažniji su mještani
Kako pak na ovu borbu za vlast i u najmanjim jedinicama lokalne samouprave gleda prvi čovjek Grada?
Branko Dukić otvoreno ističe kako nije zadovoljan ovakvom situacijim smatrajući da, osobito na otocima, interes mještana mora biti na prvom mjestu te da osobne interese kandidati moraju ostaviti sa strane.
– Najgore je kada se ljudi svađaju i ne mogu se dogovoriti jer onda trpe mještani. Bez obzira na njihove podjele, moraju se izdići iznad toga i misliti na svoje mjesto te zajednički, koliko god mogu, pridonijeti da život u mjestu bude što kvalitetniji. To je najvažnije, jer kada su se prihvatili kandidature ujedno su prihvatili i odgovornost za to mjesto. Interes mjesta mora im biti na pameti prilikom donošenja svih odluka o tome kako voditi mjesto, kaže gradonačelnik, poručujući kako mještani ne smiju trpjeti zbog nečijih sitnih interesa.
No, praksa je pokazala da ne misle svi ovako. Čak i u otočnim mjesnim odborima sa svega stotinjak ili i manje mještana, dogodi se da se kandidati ne mogu dogovoriti jer nitko od njih ne želi popustiti. Na kraju uvijek ispaštaju mještani ostajući bez svojega predstavnika koji bi se borio za njihove interese u Gradu Zadru.

Pomoć Grada i Ministarstva
Srećom, tu uskače gradska vlast, kao što je slučaj upravo s Premudom koja je ovih dana dobila uljaru. Kao što znamo, ovo malo mjesto sa svega šezdesetak stanovnika nedavno je dobilo obnovljenu zgradu Komunjskog magazina kroz zajednički projekt Upravnog odjela za kulturu i šport Grada Zadra i Ministarstva kulture. Za projekt, od iznimne važnosti za povijest ovog otoka, Grad je izdvojio 88.691,41 kune, a Ministarstvo kulture 50.000 kuna, čime su obnova i konzervacija zgrade dovršeni u punom sjaju. Za mještane je ovo od iznimne važnosti jer sada mogu nastaviti s tradicijom prerade maslinovog ulja na stari otočni način te u sklopu toga i pokrenuti maslinarsku zadrugu.
No, šteta je što nemaju svojega predstavnika koji bi ih vodio kroz ovaj projekt, već u mjesto mora dolaziti netko od djelatnika Upravnog odjela za gradsku samoupravu i opće poslove. Mještanima stoga ostaje nadati se da će na idućim kvartovskim izborima ipak biti kandidata za vođenje ovog najudaljenijeg zadarskog otoka.

ZGRADA ULJARE
Premuda je nedavno dobila obnovljenu zgradu Komunjskog magazina kroz zajednički projekt UO za kulturu i šport Grada Zadra i Ministarstva kulture. Za zgradu uljare, od iznimne važnosti za povijest ovog otoka, Grad je izdvojio 88.691,41 kune, a Ministarstvo kulture 50.000 kuna