Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Nejasni kriteriji za rad liječnika kod privatnika

30.01.2011. 23:00
Nejasni kriteriji za rad liječnika kod privatnika


“Rak rana” ministrovog modela je u limitiranju broja specijalista koji mogu raditi i privatno na najviše 50 posto po struci, ističu u Udruzi poslodavaca u zdravstvu
Kriteriji po kojima će  ravnatelji bolnica određivati tko od  liječnika može raditi u privatnoj  praksi, a tko ne može, i dalje su  kamen smutnje među liječnicima i  Ministarstvom zdravstva. Iako je ministar zdravstva Darko Milinović  krajem 2010. godine potpisao pravilnik kojim se definiraju uvjeti rada  bolničkih liječnika u privatnim ordinacijama, Hrvatska liječnička komora (HLK) i Udruga poslodavaca  u zdravstvu (UPUZ) traže da se  pravilnik promijeni, jer će u ovakvoj  formi, tvrde, biti teško provediv i  krajnje nepravedan. Prema tom pravilniku, pravo na rad u privatnoj  praksi imalo bi najviše 50 posto  specijalista iste struke, a prednost će  imati oni koji pregledaju i obrade  više pacijenata. Dopusnice za rad  potpisivat će ravnatelj na godinu  dana, a honorar za privatni rad će se  liječniku isplaćivati preko računa  bolnice u kojoj je zaposlen.
Bolje rješenje
– Pravilnik je ministar donio sam.  Iako je uobičajeno da pita struku, mi  nismo sudjelovali u izradi pravilnika,  pa ćemo na njega sada dati svoje  primjedbe. Vjerujem da ćemo pronaći bolje i transparentnije rješenje –  kaže Hrvoje Minigo, predsjednik  HLK. Najvećim problemom u Komori smatraju mjerenje rada liječnika, odnosno pitanje tko je zadovoljio  uvjete za rad kod privatnika, a tko  nije. Prema pravilniku, u ovoj godini  izvršenje rada liječnika pratilo bi se  prema evidenciji HZZO-a.
U Udruzi poslodavaca u zdravstvu  vele kako ravnateljima bolnica nije  jasno kako će provesti pravilnik i  traže njihovu pravnu pomoć.
–  Činjenica je da ugovori o dodatnom radu liječnika ističu 1.  veljače, a kriteriji do tada neće biti  dovršeni – kaže Mile Klepo, ravnatelj  UPUZ-a. Po mišljenju poslodavaca  u zdravstvu, “rak rana” ministrovog  modela je u limitiranju broja specijalista koji mogu raditi i privatno  na najviše 50 posto po struci.
– Onaj kome ravnatelj uskrati odobrenje za dodatni rad, a ispunio je  kriterije, može postaviti pitanje ravnopravnosti u odnosu na kolege koji  su dobili odobrenje, a onaj tko je  prebacio normu, s pravom može  pitati zašto mu se to ne plati –  ilustrira Klepo.
Spriječiti liste čekanja
Ministar Milinović najavljuje da  će kriteriji biti vrlo brzo dovršeni i da  neće ostavljati nedoumice.
– Počet ćemo s najmjerljivijim kriterijima, primjerice za kirurge će to  biti broj operacija, ali kako to nije  jedini posao koji rade u bolnicama,  jer uz to rade u ambulanti, kasnije  ćemo uključivati i druge kriterije i  usavršavati ih. Cilj nam nije zabraniti liječnicima da rade za privatnike, nego ih natjerati da rade u  javnom sektoru da se umjetno ne  stvaraju liste čekanja, a ljude šalje  privatnicima – kaže Milinović.
Ministar kaže kako će jasno odrediti koliko sati pojedini liječnik može  raditi kod privatnika, dok će komora  odrediti minimalne cijene.
– Ako netko radi kod privatnika od  17 do 19 sati, i ako to košta minimalno 500 kuna po satu, onda će  taj liječnik morati  prijaviti tisuću  kuna zarade i na to će morati platiti  porez državi. Tako ćemo smanjiti i  rad na crno – veli Milinović.
Od zabrane rada predstojnicima  klinika i  šefovima odjela odustalo se,  kaže, da iz javnog zdravstva ne odu  najkvalitetniji ljudi, a limitiranjem  broja liječnika koji mogu raditi dodatno motivirat će ih se da budu što  bolji. Milinović otkriva i to da su za  rješenja koja Hrvatska uvodi zainteresirani i Slovenci, te da su se već  raspitivali o našem modelu. 


UVJETI


– 50 posto najučinkovitijih liječnika iste specijalnosti moći će raditi privatno
– predstojnicima i šefovima klinika dopuštena privatna praksa
– 1 godinu trajat će dopusnice koje izdaje ravnatelj
– honorar se isplaćuje preko računa bolnice