Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Ubojito ukusni vilinski krugovi gljiva

31.10.2020. 09:13


Nestaje u magli vremena naš odnos s tim bićima. Nisu ni životinje, ni biljke, pripadaju zasebnoj vrsti. U nama bude i slast i strah. S pravom. Opasne su ubojice, i beskrajno ukusne na pijatu. O njima su napisane knjige, proučavane su dosljedno i sistematski, no još smo jako daleko da bi počeli govoriti o nekom razumijevanju. Jer one su carstvo za sebe. Doslovno carstvo, s biološkog stanovišta. Brojevi koji su vezani uz gljive su, malo je reći zaprepašćujući. Opisano ih je oko 70.000, a vjeruje se da ih postoji oko milijun i po vrsta, neki čak navode i brojku od 3 milijuna. Podjela samih gljiva je zaista komplicirana. Jednostanične, mikroskopske, plijesni, po načinu razmnožavanja, po načinu simbioze (na primjer gljiva plus alga, jednako je lišaj). Nas dok uživamo u šumskoj šetnji zanimaju »više gljive« tj. njihova plodna tijela, koje nazivamo ovisno o vrsti gljive: vrganj, sunčanica, šampinjon… Zahvaljujući genetici znanstvenici su u Oregonu krenuli ispitivati jednu gljivu (Armillaria ostoyaei), pa od genetske analize jednog micelija, pa do drugog micelija, na njihovo zaprepaštenje, uvijek ista gljiva. Rezultat je opet u brojevima, naprosto nevjerojatan. Ta gljiva je najveće živuće biće na svijetu! Naime raširila se na 890 hektara ili, da bi bolje to sebi predstavili – 1665 nogometnih igrališta! A računajući brzinu rasta te gljive, pretpostavlja se da je stara između 2.000 – 8.000 godina. Curetak, ne? Da bi shvatili da to nije jedna ogromna gljivetina koja se vidi iz svemira, prvo treba raščistiti što su ustvari gljive. Njihove stanice su poredane jedna na drugu u nizu, tvoreći takozvane hife, možete ih zamisliti tankim nitima. Funkcija im je kao kod korijenja, isisavati hranjive sastojke vodu i sl. Nemaju klorofil, a njihove stjenke se sastoje od tvari zvane hitin. To je izrazito čvrst materijal pa se tako od nekih gljiva izrađuju vrlo otporni materijali. Kada se hife povežu i isprepletu, dobijemo nešto slično gustoj paučini. To je micelij. To je ustvari gljiva. Najčešće se nalazi ispod zemlje, ponekad na površini. Vrganji koje mi beremo su plodna tijela čija je funkcija razmnožavanje. Jer ta plodna tijela su ono što bi mogli usporediti s onim organima koji kod nas nose jajne stanice. Samo što su njihove sjemenke-spore. Iz spora se razvija nova gljiva. A kada se počne razvijati krene od onih prvih, centralnih. Nakon ovog ciklusa, plodno tijela odumire, no iz spora se razvijaju hife, koje čine micelij, pa se pod zemljom dalje širi, gotovo kao kamenčić bačen u vodu, u krugu i valovima sve dalje i dalje od prvih spora. No genetski to ostaje isto biće. Pa kada taj micelij zauzme ispod zemlje krug od nekoliko stotina sto metara, ta gljiva je doslovno velika nekoliko stotina metara. Kada ponovno dođu povoljni uvjeti, tj. vlaga i temperatura, gljiva izbaci plodno tijelo, ne bi li poslala novi naraštaj u život. I to po cijelom svom micelij podzemnom tijelu. Tada se dogodi da vidimo ta plodna tijela u krugovima. Baš tim prije spominjanim vilinskim krugovima. Pa ako smo sretnici da je ta gljiva jestiva veselo beremo od jedne do druge slijedeći trag. Životna pravila njihovih organizama, biokemijski spojevi su komplicirani, a otrovi koje proizvode, o da i oni su zapetljani. Poneki smrtonosno otrovni, čak par dana nakon konzumacije kad se više ni ne sjećamo da smo ih pojeli! Nije vrijedno umrijeti zbog jednog obroka, a jedna na primjer pupavka je dovoljna da ubije cijelu obitelj. Samo 20 grama je dovoljno, a protuotrov ne postoji. Ono što nam tada spašava život u samo 50% slučajeva je biljka- Silybum marianum, sikavica. Kod gljiva je izuzetno važno znati da ako se razlikuje i u najmanjem detalju od točnog opisa jestive gljive, to onda lako moguće nije ista gljiva. A ta sitna razlika, opet u groznim brojevima zbog tog »nema veze« razmišljanja, odnosi SVAKE godine ljudske živote. No ukoliko dobro upoznate one jestive i pritom pazite da je BAŠ svaka ona ispravna evo kakve nutricionističke dobrobiti možete od njih imati.
Izvor su karbohidrata, proteina.Od minerala se nalaze kalcij, željezo, mangan, selen. Vitamine grupe B i folate. Sadrže antioksidanse koji se smatraju prevencijom za štete nastale slobodnim radikalima, a time i usporavaju starenje. Selen koji sadrže u znatnim količinama je izuzetno važan za jačanje našeg imunosistema. Vitamin B3 u tijelu koristi za ispravno funkcioniranje živčanog sustava, Vitamin B2 je esencijalan za stvaranje crvenih krvnih zrnca i metabolizam. A za kraj ne ostavljam one jestive, već lijekovite. Sadrže antibiotike, izgleda izuzetno moćne antikancerogene tvari, pomažu lakšem podnošenju kemoterapije, bore se protiv HIV-a. Djeluju antireumatski, antialergijski, stimuliraju centralni nervni sustav, poboljšavaju seksualne funkcije, pojačavaju fizičku snagu i izdržljivost, penicilin ne moram ni spominjati. Da, treba biti oprezan, prvo naučiti koje su otrovne, a jako dobro one gurmanske. Jednom kada to naučimo imamo znanje koje je pravo blago. Prvo što nas hrani, pa i liječi. No znanje nas zasigurno i štiti! Kod gljive kada nismo sigurni, bolje je ostaviti, i ponijeti samo fotografiju. I za to su zahvalne-izrazito su fotogenične!