Benkovački sajam otkrili Singapurci, Kazahstanci i Senegalci, »srećom« nisu Kinezi

Slika korisnika asaric
Davno sajam stoke, a sad turistička atrakcija
Dobro da ovaj veliki trgovački centar na otvorenom u ovo doba korone nisu otkrili Kinezi kojih ima milijardu i pol. Zato su ga pored naših tradicionalnih turista otkrili turisti iz Singapura i Bjelorusije te iz Kazahstana koji ljetuju u Posedarju. A Senegalci raštrkani po sajmu prodaju suvenire, drvene rukotvorine i afrička glazbala
Velimir BRKIĆ
Uspješna prodaja rukotvorina iz Senegala

»Narode svita u Benkovcu«, narodna je poslovica koja se svakog 10. u mjesecu na Benkovačkom sajmu itekako potvrđuje. Doduše nije bila gužva kao u kolovozu, ali su na istinskom dašku tradicije, mjestu ponude i potražnje, bile nazočne tisuće prodavača, preprodavača, kupaca, nakupaca, dokoličara i znatan broj turista.
- Ovdašnji ljudi i kad nema novca, i kad je kriza, čuvaju tradiciju. Sajam nam je u krvi. Uvijek me pomladi, vrati me u djetinjstvo i mladenaštvo, tvrdi benkovački folkloraš Marijan Kamber, koji već tradicionalno s društvom, cvitarama i pjesmom svakog desetog dođe na »po kile« pečene janjetine.

Dušu sajmu daju domaći proizvođači

U davnini je to bio isključivo sajam stoke, a sad je turistička atrakcija, sajam svega i svačega. Dušu mu svakako daju domaći proizvođači jer ljudi vole kupovati voće i povrće, proizvode od mlijeka i meda, perad i ostale izvorne autohtone proizvode ovog podneblja te alate od ljudi koji ih proizvode.
- Kaštradinu od jarećeg buta cijenim 130 kuna po kilogramu, pogodit ćemo se, govori prodavač iz Bulića, sela u nakovnju Benkovca i Lišana Ostrovičkih, istaknuvši kako se najviše cijeni sušena i dimljena kaštradina od uškopljenog ovna.
Gužve oko kamiona sa svinjama nema, tradicionalno se prodaju u predvečerje, dan prije sajma.
- Cijena odojka je 600 kuna žive vage, koliko biste vi platili, pita prodavač iz Velike Gorice.

Svjetska turistička atrakcija

Dobro da ovaj veliki trgovački centar na otvorenom u ovo doba korone nisu otkrili Kineze kojih ima gotovo milijardu i pol. Zato su ga pored naših tradicionalnih turista otkrili turisti iz Singapura, Bjelorusije, Kazahstana i drugi.
- Prepun sam dojmova, po prvi puta smo u Hrvatskoj i na sajmu. Žamor, gužva, šarenilo, boje, rukotvorine, antikviteti, životinje, sve je kao u nekom filmu iz povijesne kinoteke. Imat ću o čemu pričati, o vašoj prelijepoj zemlji, sajmu, gostoljubivosti, puno toga, kazao je Valter, autolimar iz Njemačke porijeklom iz Astane, glavnog grada Kazahstana, koji sa suprugom Ludmillom ljetuje u Posedarju kod Eugena i Gordane Novaković.
A nekoliko Senegalaca, državljana ove zemlje koji se nalazi u Zapadnoj Africi, na obali Atlantskog oceana, raštrkani po sajmu prodaju suvenire, drvene rukotvorine i afrička glazbala.

Mjesto kupnje i susreta

- Oduševljeni smo iako posjetitelji zaista rijetko kupuju, više znatiželjno pitaju. Ipak, sve je tako čarobno, kaže Senegalac Zargo u čijoj zemlji je službeni jezik francuski, a materinji volof, pa se sporazumijevamo nekakvom mješavinom francuskog, engleskog i hrvatskog jezika.
U Benkovačkom selu i sajmu u trgovačkoj zoni Kukalj nalazi se nepregledno mnoštvo štandova i ljudi, i to onih koji nisu posjetili sajam da bi bili viđeni, već onih kojima je ovo mjesto kupnje i susreta s prijateljima i poznanicima.
- Nema većeg bogatstva nego kada u ovoj čudnoj virusnoj situaciji susretneš prijatelja ili poznanika, sjedneš na čašicu razgovora i pojedeš jedan janjeći papršnjak i zericu s rebarca, rekao je Mišo Bralić iz Bibinja u pauzi pjesme u povećem društvu.
Iako je Benkovački sajam u prošlosti bio isključivo stočni, u zadnjih nekoliko godina baš i nije tako. Osim stoke, na sajmu se može pronaći i mnoštvo drugih stvari, od hrane, odjeće i obuće, pa sve do raznih kućanskih pomagala.

Gostionica od janjetine

- Nikoga ne zanima blještava reklama, komad kartonske kutije na kojoj podebljano kemijskom olovokom piše cijena u kunama i to je to, iskreno, bez zavaravanja govore nam ispred velikog štanda s jabukama.
Na sajmu zaista nije bilo lako naći zadovoljnog prodavača niti kupca dubokog džepa i široke ruke.
- Tko prodaje hvali, a tko kupuje kudi. Prvima je cilj što skuplje prodati, a drugima što jeftinije kupiti, kaže dr. Zdeslav Rogoznica, umirovljenik iz Sukošana.
A usprkos sve većoj konkurenciji jeftinijih ćevapčića, pljeskavica, kobasica i kotlovine za cijenu se ne pita jedino u jedinom čvrstom objektu sajma, »gostioni od janjetine«, te na štandovima s pečenom janjetinom i odojkom. Usprkos radnom danu i koroni.

Ocjena: 
Prosječno: 5 (2 glasova)

Komentari

Slika korisnika monika
Bravoooo!

Monika