Članstvo u EU donosi mnoge prednosti, ali i mnoge „bolne” reforme

U prve tri godine članstva Slovenija je bilježila gospodarski rast zahvaljujući financijskim sredstvima iz pristupnih fondova EU-a. No, „otriježnjenje” je donijela globalna gospodarska kriza

U organizaciji Hrvatskoga geografskog društva – Zadar proteklog je utorka održano javno predavanje pod nazivom „Slovenija u Europskoj Uniji”. Gostujući predavač bila je doc. dr. sc. Lučka Lorber, djelatnica mariborskog Odjela za geografiju, koja je svojim izlaganjem zadarskoj javnosti nastojala što objektivnije prenijeti slovenska iskustva s članstvom u Europskoj uniji. Stoga je ovo predavanje bilo od velike koristi u svjetlu činjenice da se Hrvatska bliži kraju pristupnih pregovora s Europskom Unijom. Pritom je naglasila da članstvo u EU donosi mnoge prednosti, ali i mnoge izazove, što je evidentno iz političkog puta koji je Slovenija prešla od novonastale samostalne države s početka devedesetih do jedne od 27 članica EU.
– Za Sloveniju je prvi ključan trenutak predstavljala promjena geopolitičkih okolnosti nakon pada Berlinskog zida. Dvije godine kasnije, 1991., Slovenija je prvi put u povijesti postala neovisnom državom, a izazovi gospodarske i društvene tranzicije očitovali su se kroz želju slovenskih građana za ulaskom u Europsku uniju i NATO savez. S obzirom da je početkom devedesetih slovenska industrija kolabirala doslovce „preko noći”, da Slovenija nije imala iskustva s tržišnim gospodarstvom, te da se, kao mala država, našla unutar politički i sigurnosno nestabilne regije, prestrukturiranje gospodarstva i ulazak u EU i NATO bili su logični ciljevi. Tijekom devedesetih više od 90% Slovenaca podupiralo je ulazak svoje zemlje u EU, što je na koncu ostvareno 2004. godine, u paketu s nizom drugih država, istaknula je doc. dr. Lorber.
U prve tri godine članstva Slovenija je bilježila gospodarski rast zahvaljujući financijskim sredstvima iz pristupnih fondova EU-a, a 2007. godine je uvela euro, ušavši u „Eurozonu”. No, „hladan tuš” donijela je globalna recesija koja je ukazala na sve slabosti neadekvatne prilagodbe kapitalizmu, te razmjerno teži put ka gospodarskoj stabilnosti koji moraju prijeći zemlje nekadašnjeg socijalističkog društveno-ekonomskog kruga. Prvo „otriježnjenje” za Sloveniju predstavljala je činjenica o nužnosti provođenja triju reformi: mirovinske, zdravstvene i obrazovne. Ova delikatna pitanja Slovenija je jednim dijelom odgađala riješiti radi socijalnog mira, ali je gospodarska kriza ukazala na nužnost njihovog provođenja.
– Slovenija je predugo odgađala bolne socijalne reforme. Naime, nužno je restrukturiranje spomenutih socijalnih segmenata do te mjere da pojedinac svoju sudbinu nosi u vlastitim rukama, odnosno zahtijeva smanjenje uloge države u socijalnom segmentu. To je nezaobilazan dio kapitalizma koji smo odabrali. Trenutno je zbog toga u u slovenskoj javnosti prisutan svojevrsni „šok” jer se ljudi boje promjene sustava koji im je do sada davao socijalnu sigurnost. Također, takva promjena u sustavu zahtijeva i značajnu promjenu mentaliteta u prosječnoga slovenskog državljanina, dodala je Lorber.
Drugo „otriježnjenje” za Sloveniju bila je činjenica da male države u Europskoj uniji u određenim situacijama imaju podređenu ulogu. Unatoč svim očitim prednostima i pozitivnim implikacijama ulaska u Europsku uniju koje je doživjela Slovenija, nužno je shvatiti da se često radi o „igri koju igraju veliki”. Naime, neke odluke koje se donose u Bruxellesu pod geslom „europskog interesa” često su odluke koje idu u prilog velikim i snažnim državama kao što su Francuska, Njemačka i Velika Britanija, bez previše obzira prema interesima manjih država slabijeg utjecaja poput Slovenije.
– Unatoč brojnim izazovima, kao i nekim „bolnim” promjenama, bez Europske unije Slovenija danas ne bi bila razvijena država. U ekonomskom smislu smo mnogo dobili, ali smo u soicijalnom smislu potencijalno mnogo izgubili, uglavnom zahvaljujući našoj vlastitoj krivici. No, budućnost ostavlja mnoge mogućnosti razvoja i suradnje, a u tom kontekstu članstvo u EU je svakako prednost, zaključila je doc. Lorber.